Scena

KOTOR ART: Njegoševo djetinjstvo u "Kako rastu veliki ljudi" na zatvaranju festivala

1208njegos
P
remijerni dramski program Kotor arTeatra 5. Kotor Arta završava se 14. avgusta predstavom „Njegoš za djecu – Kako rastu veliki ljudi“ reditelja Petra Pejakovića koja će igrati na Pjaci od kina od 21 sat, najavljeno je danas na konferenciji za novinare.

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

KOTOR ART: Njegoševo djetinjstvo u "Kako rastu veliki ljudi" na zatvaranju festivala
Portal AnalitikaIzvor

Riječ je o kolektivnom autorskom projektu reditelja Pejakovića i glumaca Slaviše Grubiše i Miša Obradovića, koji - koristeći se sačuvanim materijalima i  anegdotama o Njegoševom odrastanju i metodom govornih i fizičkih improvizacija - propituju značaj djetinjstva i načina odrastanja za ono što zreli ljudi postaju.

Petar Pejaković, reditelj predstave i umjetnički direktor Kotorskog festivala pozorišta za djecu, ujedno producenta projekta, istakao je kako je Kotor Art od prošle godine počeo da radi produkcije i za najmlađe, sa namjerom da to postane nešto trajno, i djeluje kao začetak stalne profesionalne pozorišne produkcije za djecu i mlade u Kotoru.

- Ova predstava je upravo dio te namjere. Prošle godine smo imali „Gulivera“ kao jedan veliki spektakl, a ove godine smo napravili kamernu predstavu koja će preko cijele godine igrati po Crnoj Gori, a vjerovatno i regionu - pojasnio je Pejaković.

On je istakao kako je tema, koja je dio obilježavanja jubileja dvjestogodišnjice rođenja Petra II Petrovića Njegoša, vrlo zanimljiva, i da „ima svoj edukativni, etički i estetski značaj“.

Polazišna tačka bila je Njegoševo djetinjstvo i, prema rediteljevim riječima, autorski tim predstave, koji pored njega ravnopravno čine i glumci predstave, pošao je od nešto malo oskudnih podataka o periodu od Njegoševog rođenja do njegove sedamnaeste godine, kada je postao vladar Crne Gore.

- Osnovno je bilo da iz tih šturih podataka o siromašnom djetinjstvu na Njegušima probamo da dobijemo čarobnu formulu kako rastu veliki ljudi i šta je to potrebno da se u jednoj maloj sredini desi, koja vrsta genetike, okolnosti, podrške. I mislim da smo tu našli veoma zanimljive stvari - kazao je Pejaković.

Predstava ima formu bajke, basne, koja se na kraju na neki način razgrađuje, uz muzičke elemente

- Scenski je vrlo zanimljiva i može na jedan estetski način, bez držanja pridike, da bude djeci upečatljiva i važna, te da im pokaže kako da rade na sebi i svome okruženju da bi postajali bolji ljudi.

Glumac Mišo Obradović osvrnuo se na zanimljiv koncept radionica, kroz koje je autorski tim kreirao predstavu, i rekao da su, kada je tekst u pitanju, pošli od „praznog lista papira“, te odatle, sa dobrim rediteljskim usmjeravanjima, došli do forme i sadržaja predstave.

- To za glumca može isprva da bude jako frustrirajuće, ali u konačnici je pravo osvježenje i prilika da se glumac oslobodi raznih predrasuda i šablona na koje je svikao - objasnio je Obradović.

Po njegovim riječima, veći dio vremena je iskorišten na stvaranje teksta, za koji misli da je vrlo zanimljiv, dobar i potentan za igru, dok je za scensko djelanje bilo nešto manje vremena.

- Ali, jedna od najljepših stvari kod ovog posla je upravo što se proces ne završava premijerom, nego se sa životom predstave ona može dalje unaprijeđivati - zaključio je Obradović.

Glumac Slaviša Grubiša istakao je sličnost između Njegoševog odrastanja i „odrastanja“ predstave, koja se sastoji u tome što ni Njegoš ni oni „nisu imali ništa na početku da bi nešto napravili“. On je istakao kako su pokušali da se vrate u Njegoševo vrijeme i razmišljaju kao djeca iz toga perioda – kako su oni mogli da se igraju, saznaju nove stvari, uče...

- Istraživali smo to, a istovremeno zagledali u svoju unutrašnjost, te stoga mislim da, koliko god Njegoš bio istorijska ličnost, predstava nema istoriografsku tematiku, nego će biti primamljiva svoj djeci - kazao je Grubiša.

Autorski tim predstave istakao je i zahvalnost Goranu Moškovu i Tamari Branković, koji su kreirali scenografiju, kao i kostimografkinji Zorani - Miji Radović.

- Mislim da je vizuelni dio predstave odličan, veoma upečatljiv, metaforičan, te da je kroz njega predstava dobila jaku podršku u nekoj bajkovitosti i čaroliji koju treba da nosi – potcrtao je reditelj Pejaković.

On je dodao da ga naročito raduje što „vizuelni tim“ čine profesionalci iz Kotora, te da je „odlično i potrebno da se i kotorski umjetnici, ali i mlađi ljudi koji teže pozorištu, što više uključuju u projekte Kotor arTeatra“.

Reprize predstave biće izvedene 15. i 16. avgusta, i njima će biti zatvoren ovogodišnji 5. Kotor Art.

Foto: D.Miljanić/Kotor Art

Ne propustite nijednu vijest
Preuzmite aplikaciju Portala Analitika za brže, jednostavnije i personalizovano čitanje vijesti na telefonu.
Dostupno na Apple prodavniciDostupno na usluzi Google Play
Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika