Scena

MAĐELI: „Njegoš i ja“ je predstava o Crnoj Gori i Kišu između sjećanja i jave

1807njegos
P
remijerni dramski program Kotor arTeatra počeće 20. jula u 21 časova u hotelu „Fjord“ autorskim projektom Paola Mađelija „Njegoš i ja“.

MAĐELI: „Njegoš i ja“ je predstava o Crnoj Gori i Kišu između sjećanja i jave
Portal AnalitikaIzvor

To je priča o rediteljevom intimnom i stvaralački inspirativnom susretu sa velikim crnogorkim pjesnikom i geografsko-kulturološkim prostorom Crne Gore.

Autor projekta i glumac u predstavi Paolo Mađeli objasnio je da komad sadrži autobiografski momenat - referiše na njegovo stvarno iskustvo kada je, kao mlad reditelj, bio pozvan da prvi put režira u Crnoj Gori, zatim na njegovu sliku o Crnoj Gori prije i nakon što ju je upoznao, i veliko, životno prijateljstvo sa Danilom Kišom.

- Predstava nije dokumentaristička, nego predstavlja raskorak između sjećanja i onoga što se dogodilo sa mnom i u meni u tih 40 godina koliko je prošlo od tada - objasnio je Mađeli.

1807njegos1Što se Njegoša tiče, smatra da ovaj projekat sadrži otklon prema elegijskom, rekvijemskom odnosu prema mrtvim pjesnicima, koji je karakterističan za jubileje.

- Oni su i danas živi, puno življi nego što su bili u životu. Naši su saputnici. Velika poezija ostaje! Njegoš se u predstavi javlja kao vampir života, dok materijalne egzistencije aktera putuju polako na drugu stranu – istakao je Mađeli, dodajući da je projekat koautorski iznio sa Željkom Udovičić.

Regionalno poznata dramaturškinja Željka Udovičić pojasnila je specifičnost rada na ovom komadu, s obzirom da su radili bez gotovog, klasičnog tekstualnog predloška.

- Dramaturška ideja vodilja bila je utemeljena u Mađelijevim sjećanjima, koja su uobličavali u teatarski zanimljive punktove i slike. Improvizacije kroz koje su u procesu rada dolazili do tekstualnog i scenskog materijala djelimično su fiksirane, a djelimično ima prostora da se mijenjaju u svakom igranju, prema glumačkoj inspiraciji – pojašnjava ona.

1807njegos2

Udovičić je iznijela i svoju impresiju o festivalu Kotor Art, koji smatra „jednim od najbitnijih festivala u regiji“.

Kompozitor Ljupče Konstantinov je, kao i ostali članovi ekipe, izrazio zadovoljstvo što im je kroz ovaj projekat u Kotoru omogućeno da se opet susretne i radi sa ranijim saradnicima. On je naglasio i različite atraktivnosti eksterijerne predstave „Njegoš i ja“, poput činjenice da se igra u praznom bazenu napuštenog Hotela „Fjord“, i da se renomirani reditelj Paolo Mađeli prvi put pojavljuje u ulozi glumca.

- Ova predstava je slikovnica, vremeplov u kojem je sažet naš odnos prema pozorištu i odnos društva prema nama – smatra Konstantinov.

1807njegos3Dramaturškinja Maja Pelević, koja u predstavi kreira lik mladog Danila Kiša, istakla je slučajnost kroz koju se našla u takvoj ulozi, baš u ovom projektu.

- Proces rada bio je težak, nešto u čemu se nisam osjećala sigurno. Ali iz takvih situacija umjetnik najviše uči, a ja takva iskustva volim i tražim.

Poput ostalih članova autorske ekipe, i Pelević je izjavila da ne voli da govori o samoj predstavi, kao ni kada radi na novom tekstu, već da je prvo treba pogledati.

Glumica Karmen Bardak istakla je neobičnost mogućnosti putovanja kroz tuđa sjećanja u neko minulo vrijeme, koje joj se čini mnogo privlačnije nego ovo današnje, a glumac Aleksandar Radulović radost procesa i tugu što se isti bliži kraju.

Direktor CNP-a i koproducent predstave Janko Ljumović podsjetio je na lucidnost i bitnost ideje „da se teatarski segment Kotor Art-a osmisli kao dijalog sa Njegoševim djelom, prelomljenim kroz različite autorske vizije i poetike“. On je potcrtao pozitivnu stranu okupljanja regionalne autorske ekipe, te spremnost nacionalnog teatra i festivala Kotor Art da „u umjetničkom smislu uvijek rizikuju i teže da svojoj publici ponude nešto novo, ovaj put ponovo kroz autorski projekat Paola Mađelija.

Predstava je rađena u koprodukciji Međunarodnog festivala Kotor Art, Crnogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“, a reprizna izvođenja najavljena su za 21. i 22. jul u istom prostoru.

Portal Analitika