“Na godišnjem nivou nam se za pomoć obrati do 500 žena sa kojima se obavi oko 4000 razgovora i pruži oko 5000 usluga”, navodi Međedović Pištalo za naš portal.
Naša sagovornica ističe da je u sklopu SOS telefona Nikšić izgrađeno SOS sklonište za žene i djecu, koji su žrtve nasilja. U skloništu se trenutno nalaze tri osobe, a može da bude i do 17.
ANALITIKA: Koliko dugo se bavite temama koje su vezane za prava žena, ali i pomažete onima kojima je pomoć potrebna? Šta Vas je podstaklo da svoj rad bazirate na ovoj oblasti?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: Više od 20 godina, ili od 1998. godine, kada je SOS telefon Nikšić i osnovan. Organizacija je jedna od prvih u Crnoj Gori sa misijom suzbijanja muškog nasilja nad ženama. Uvijek sam primjećivala neravnopravan položaj naših žena naročito u privatnoj sferi, gdje je podređen položaj žene vidljiv svakome ko to želi da vidi. Žena se kažnjava, odobrava ili neodobrava od porodice/zajednice ukoliko se ne prilagodi i ne usvoji uloge koje su joj nametnute. Muški svijet je nesrazmjerno privilegovan u odnosu na žene i u javnoj i privatnoj sferi. Taj višak moći i privilegija koju imaju muškarci, se najčešće manifestuje kriz isključivanje, kontrolu i nerijetko nasilje nad ženama. Takva pravila i ponašajni obrasci pogađaju i djecu i to od rođenja. Ja nisam neosjetljiva na nepravde. Smetalo mi je to što vidim oko sebe i SOS telefon je moj način da djelujem protiv te nepravde i kroz aktivizam za ženska prava dam svoj doprinos nasem društvu, za dobbrobit i žena i zajednice.
ANALITIKA: Nacionalna SOS linija za žrtve nasilja u porodici (NSOS) je uspostavljena u septembru 2015. godine. Kakvu vrstu pomoći pružate, osim što svaka žrtva nasilja u porodici može slučaj prijaviti preko SOS linije?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: Usluga SOS linije je od novembra 2018. godine rješenjem Ministarstva rada i socijalnog staranja licencirani servis SOS telefona Nikšić. NSOSL je anoniman, besplatan, 24h sata, svih sedam dana u nedjelji dostupan specijalizovani servis pomoći i podrške. Žene u okviru servisa dobijaju emocionalnu podršku, informisanje, pomoć u pisanju tužbi i žalbi, posredovanje prema institucijama kao i reagovanje u urgentnim situacijama nasilja. Takođe je za njih obezbijeđena i psihološka pomoć. Na godišnjem nivou se za pomoć obrati do 500 žena sa kojima se obavi oko 4000 razgovora i pruži oko 5000 usluga. Podrška i pomoć ženama se pored jezika većinske zajednice obezbjeđuje i na albanskom.
ANALITIKA: Izgradili ste novo sklonište za žene i djecu sa iskustvom nasilja. Koliko se žena i djece trenutno nalazi u skloništu, a koliko SOS sklonište za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić obezbjeđuje mjesta?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: SOS telefon Nikšić od 2009. godine obezbjeđuje uslugu SOS skloništa za žene i djecu sa iskustvom nasilja. SOS telefon Nikšić je 2013. godine sagradio SOS sklonište za žene i djecu sa iskustvom nasilja. SOS sklonište je od aprila 2019. godine rješenjem Ministarstva rada i socijalnog staranja licencirano za pružanje usluge smještaja. Sklonište ima mogućnost smještaja 17 osoba kojima je ugrožena fizička bezbjednost. Trenutno u skloništu borave tri osobe.
ANALITIKA: Nakon što dođu u sklonište ko radi sa njima? Kako izgleda jedan tipičan dan koji provodite sa ženama i djecom koji su preživjeli nasilje?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: U SOS skloništu sa ženama i djecom rade dvije licencirane stručne radnice i tri saradnice. Sa ženama se nakon prijema u SOS sklonište uradi analiza rizika, plan bezbjednosti, procjena potreba i u roku od tri dana od trenutka prijema individualni plan pomoći.
Žene i djeca u SOS skloništu, pored obezbijeđenog smještaja i hrane imaju mogućnost da pohađaju različite grupne i individualne aktivnosti. Grupne aktivnosti za žene su radionice radno – okupacione terapije i druženje i rekreacija. Sa ženama se takođe organizuju razgovori emocionalne podrške, a imaju i mogućnost da koriste usluge specijalizovanih stručnih savjetovališta: psihološkog i pravnog. Djeca pohađaju programe radionica iz prevencije nasilja i seksualnog zlostavljanja u dnevnom centru za djecu koji je sastavni dio SOS skloništa. Za djecu školskog uzrasta se, po potrebi, pruža pomoć u savladavanju nastavnog gradiva.
Važno je naglasiti da se u SOS skloništu posebna pažnja usmjerava na stvaranje uslova da žene i djeca imaju uobičajenu dnevnu rutinu. Žene koje su zaposlene nastavljaju sa radnim obavezama, a djeca sa školskim obavezama, kao i školskim aktivnostima.
ANALITIKA: Ranije ste podnosili krivične prijave protiv službenika koji nijesu koristili zakonska ovlašćenja kako bi zaštitili pravo na život žrtvama nasilja u porodici. Da li ste u poslednje vrijeme podnosili prijave protiv službenika i koji su rezultati tih prijava?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: SOS telefon Nikšić je u novembru 2016. godine podnio 10 krivičnih prijava protiv službenika u centrima bezbjednosti, centrima za socijalni rad i osnovnim državnim tužilaštvima u Baru, Podgorici, Nikšiću i Beranama. Postupci su u završnoj fazi, pred Ustavnim sudom.
ANALITIKA: Koliko je prijavljenih slučajeva nasilja u Nikšiću? Da li imate podatke i za druge gradove?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: Godišnje se SOS telefonu Nikšić obrati za pomoć i podršku do 100 žena. Podaci su dostupni i za druge gradove jer SOS telefon Nikšić posjeduje elektronsku bazu podataka za korisnice svih servisa i usluga koje pružamo.
ANALITIKA: Prema podacima UNDP skoro svaka druga žena u Crnoj Gori je tokom života bila izložena nekoj vrsti nasilja od muža ili partnera. Šta nam takvi podaci govore? U kakvim uslovima žive žene u Crnoj Goiri, ali i u ostatku Balkana?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: Moramo da napomenemo da je krajem januara ove godine predstavljen prvi Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru. Dokument je pokazao da su žene u odnosu na muškarce neravnopravne u svih šest domena (rad, novac, znanje, moć, vrijeme i zdravlje) u kojima se indeks rodne ravnopravnosti mjeri. Indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori iznosi 55 i značajno je manji (12,4 poena) u odnosu na prosjek koji je 67,4 za 28 zemalja iz Evrope u kojima se mjeri.
Žene u Crnoj Gori za iste poslove imaju skoro za petinu manju platu u odnosu na muškarce, manje od 10% njih ima imovinu u svojem vlasništvu, skoro da ih nema na mjestima odlučivanja. Poslovi u domaćinstvu su i dalje dominatno njihova obaveza, oduzimaju im veliki dio vremena a društveno su nevidljivi i neplaćeni.
ANALITIKA: Žene koje su odlučile prijaviti nasilje i biti dio svjedočenja, često se suočavaju sa sporim procesom i birokratskim preprekama, kao i sa diskriminacijom. Šta biste Vi poručili ženama koje su bile ili su trenutno žrtve nasilja?
MEĐEDOVIĆ PIŠTALO: Nasilje neće prestati ukoliko se ne preduzmu koraci u pravcu njegovog zaustavljanja. Dinamika nasilja u porodici je takva da, ukoliko se ne prijavljuje, vremenom se pojačava i u krajnjem žene i djecu i životno ugrožava.
Zahvaljujući kontinuiranim naporima ženskih NVO u Crnoj Gori je unaprijeđen sistem zaštite žena od nasilja u porodici. Zakonodavni okvir je relativno dobar i pruža mogućnost dobre zaštite, ali je implementacija još uvijek nedovoljna i često zavisi od ličnih stavova i znanja zaposlenih u institucijama. U slučajevima neadekvatnog postupanja žene se mogu obratiti za pomoć nama ili kancelariji Ombudsmana kako bi se dalje reagovalo.
