In firme

Novo istraživanje

Zemlja iznenadila i naučnike onim što su otkrili o njoj

Novo otrkiće danskih naučnika mijenja sve što smo do sada mislili da znamo o Zemlji.

Zemlja iznenadila i naučnike onim što su otkrili o njoj Foto: Pixabay
KlixIzvor

Preteča naše planete, mlada Zemlja, formirala se u roku od pet miliona godina, došlo je do zaključka novo istraživanje Centra za formiranje zvijezda i planeta u sklopu Univerziteta u Kopenhagenu. Ovo je, na astronomskoj tabeli, veoma velika brzina formiranja, piše Science Daily.

Ako Sunčev sistem star 4,6 milijardi godina, uporedimo s 24 sata, može se reći da se Zemlja oblikovala za minut i po, što su rezultati koji se razilaze s tradicionalnom teorijom o tome da je Zemlja nastala sudarom dva veća nebeska tijela u razdoblju dugom desetine miliona godina, to jest da je stvorena za 5 do 15 minuta u odnosu na razdoblje od 24 sata.

Tako smo dobili novu alternativnu teoriju o tome da se Zemlja formirala gomilanjem kozmičke prašine.

"Objekti veličine milimetra spojili su se i napravili planet. Ova implikacija o brzom formiranju Zemlje važna je za cijeli solarni sistem, a govori i o tome kolika je vjerovatnost da se planete oblikuju i na drugim mjestima u galaksiji", kaže Martin Šiler, vodeći autor istraživanja.

Prema novim podacima, proces formiranja Zemlje trajao je oko pet miliona godina, a istraživači procjenjuju da je u ovom razdoblju kreirana i gvozdeno jezgro Zemlje, čime je uklonjeno rano nagomilavanje gvožđa s površine.

Zahvaljujući ovim otkrićima i na osnovu teorije o formiranju planeta od kosmičke prašine, istraživači su došli do zaključka da bi ovaj proces mogao biti zakon koji se odigrava i na drugim mjestima u univerzumu.

To znači da je moguće da su se i druge planete formirale brže nego što bi to bio slučaj da su nastale od sudara dva objekta.

Ova pretpostavka je potkrijepljena otkrićem mnogih egzoplaneta - onih planeta koje nijesu u Sunčevom sistemu, a koji su astronomi otkrili od sredine devedesetih godina do danas.

"Sada znamo da se planete formiraju svuda i da imamo generički mehanizam koji kreira planetarne sisteme. Kada budemo shvatili kako funkcionišu ovi mehanizmi u našem solarnom sistemu, možemo napraviti slične zaključke o drugim planetarnim sistemima, uključujući i kada i koliko često se može očekivati prisustvo vode na njima. Ako je teorija o ranom kreiranju planete zaista tačna, moguće je da je voda samo nusprodukt kreiranja planeta sličnih Zemlji i da se osnovni uslovi za život mogu naći i na drugim mjestima u univerzumu", kaže profesor Martin Bizaro, koautor istraživanja.

Portal Analitika