Godinu za nama bez sumnje je obilježila rastuća popularnost vještačke inteligencije koja je, prije svega kroz platformu ChatGPT, postala dostupna stotinama miliona ljudi. Istraživači širom svijeta uveliko rade na mnogim aspektima praktične primjene ove tehnologije i prvi rezultati su obećavajući.
Takođe, 2023. ostaće upamćena po izuzetnim svemirskim misijama, otkriću novih ljekova, ali i vakcina protiv kovida-19, kao podsjetnik da se svijet i dalje bori sa posljedicama pandemije iz 2020.
Ekspanzija vještačke inteligencije, stručnjaci pozivaju na oprez
Vještačka inteligencija je 2023. ušla u sudnice, muziku i umjetnost, izazivajući niz etičkih pitanja, dok u oblasti nauke, ova tehnologija utire put ka novim otkrićima i naprednijoj obradi podataka.
Nekoliko grupa istraživača koristilo je vještačku inteligenciju kako bi na osnovu skeniranja mozga ljudi njihove misli pretočili u riječi, slike ili muziku. Ova tehnika bi u budućnosti mogla pomoći paralizovanim osobama da komuniciraju.
Istovremeno, stručnjaci su ove godine upozorili na potrebu regulacije ove tehnologije koja ubrzano napreduje. Džefri Hinton, pionir mašinskog učenja, napustio je honorarni posao u Guglu u maju kako bi mogao slobodnije da govori o zabrinutosti u vezi sa budućnošću vještačke inteligencije.
0Mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost da vještačka inteligencija može širiti dezinformacije, manipulisati ljudima i mijenjati tržište rada ako se ne kontroliše. Ali inovacije se nastavljaju i čini se vjerovatnim da će istraživači sve više koristiti vještačku inteligenciju.
Prevođenje misli u tekst, nada za mnoge OSI
Istraživači sa Univerziteta Teksas u Ostinu predstavili su prošle godine revolucionarni rad sa novim sistemom zasnovanim na vještačkoj inteligenciji koji prevodi aktivnosti mozga u tekst.
Ovaj semantički dekoder ne zahtijeva hirurški implantat, već se oslanja na skeniranje magnetnom rezonancom kako bi zabilježio moždanu aktivnost.
Umjesto da daje transkripte od riječi do riječi, sistem za dekodiranje mozga stvara rječnik obrazaca moždane aktivnosti na osnovu reakcija na određene riječi ili slike. Zatim koristi taj rječnik i poredi ga s moždanom aktivnošću kada osoba razmišlja o drugim stvarima.
Tehnologija je trenutno u ranoj fazi razvoja, iako je već pokrenula pitanja o mentalnoj privatnosti. S druge strane, porodicama osoba s teškoćama u komuniciranju rad pruža novu nadu.
Lijek za dijabetes pomaže i gojaznima, ali ne bez nuspojava
Oko 650 miliona odraslih ljudi u svijetu je gojazno, što znači da imaju indeks tjelesne mase (BMI) od preko 30 kg/m2 i unose više kalorija nego što njihovo tijelo može da iskoristi. S druge strane, 735 miliona ljudi širom planete gladuje.
Ipak, više ljudi umire od gojaznosti nego od pothranjenosti. Stoga je s velikim uzbuđenjem dočekano otkriće grupe ljekova poznatih kao stimulansi receptora glukagonu sličnih peptida-1 (GLP-1).
Ovi GLP-1 ljekovi prvobitno su korišćeni za kontrolu dijabetesa da bi u međuvremenu bili licencirani kao ljekovi za mršavljenje. Wegovy, najpoznatiji od ove vrste ljekova, djeluje tako što smanjuje nivo glukoze u krvi i čini da se ljudi brže osjećaju sitima kada jedu.
U dvogodišnjem kliničkom ispitivanju u kojem su učestvovale 304 osobe, ispitanici koji su koristili Wegovy izgubili su 15 odsto tjelesne težine, dok su kontrolni subjekti izgubili samo tri odsto.
Takođe, u 2023. je iz velike trogodišnje studije otkriveno da Wegovy smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara, kao i smrti od srčanih bolesti.
Iako izgleda kao da sada možemo jesti koliko želimo i dobiti injekciju za to, postoje nuspojave uzimanja lijeka Wegovy. Među njima su mučnina, povraćanje, glavobolja, umor i mogući rizik od razvoja nekih karcinoma štitne žlijezde.
Kovid-19 ušao u novu fazu
Virus koji je na dvije godine praktično zaustavio svijet polako pada u zaborav. Ipak, nove varijante patogena i dalje predstavljaju problem usljed skromnog odziva na vakcinaciju.
Nova varijanta koronavirusa, XBB, postala je dominantna početkom 2023, a u septembru su američka zdravstvene vlasti odobrile buster vakcinu.
Uprkos tome, do kraja oktobra, samo oko 4,5 odsto stanovništva primilo je vakcinu. Prijem je bio manji od prošlogodišnjeg bustera, koji je više od 23 miliona Amerikanaca primilo nakon sličnog perioda.
Iako se virus nije širio brzinom prethodnih godina, početkom decembra više od 5.000 ljudi u Americi je bilo hospitalizovano dnevno, a više od 1.200 smrtnih slučajeva događalo se svake sedmice.
Takođe, u junu je oko šest odsto stanovništva SAD i dalje trpilo posljedice dugotrajnog kovida. Više od četvrtine njih iskusilo je značajna ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Kako bolest nastavlja da se razvija, građanima će biti dostupne odgovarajuće vakcine svake jeseni, poput onih protiv gripa. Ali da li će ljudi zaista htjeti da ih prime ostaje da se vidi, nakon ovogodišnjeg pada broja vakcinisanih.
Uzorci sa 4,5 milijardi godina starog asteroida stigli na Zemlju
U pustinju američke savezne država Juta, 24. septembra, sletjelo je 8,8 unci kamena i prašine prikupljenih sa asteroida po imenu Bennu.
Izuzetno postignuće rezultat je sedmogodišnje misije američke agencije za proučavanje svemira NASA, u kojoj je sonda OSIRIS-REx putovala dvije milijarde kilometara do asteroida kako bi prikupila uzorak.
Bennu star 4,5 milijardi godina mogao bi pomoći da se objasni rani proces formiranja naše planete, kao i koje osnovne komponente za nastanak života su na Zemlju stigle putem meteorita.
Početna analiza otkrila je dokaze vode i visokog sadržaja ugljenika na asteroidu.
Dok svemirska letilica OSIRIS-REx već odlazi u posjetu drugom asteroidu, istraživači na Zemlji će dvije godine proučavati uzorke s Bennua ali i ostaviti dio za kasnije ispitivanje.
Takođe, dok će većina prikupljenog materijala biti analizirana iza zatvorenih vrata, jedan uzorak od 0,3 inča i 0,005 unci izložen je u Nacionalnom muzeju prirodne istorije Smitsonijan.
