Meso je osnovna namirnica u mnogim ishranama i odličan je izvor proteina, gvožđa, vitamina B12 i drugih važnih nutrijenata.
Ipak, meso, među kojima i perad i riba, često sadrži štetne bakterije i viruse koji mogu izazvati trovanje hranom, pa se zato smatra namirnicom visokog rizika.
U pojedinim kulturama, kao što je slučaj na Karibima, pranje mesa se smatra pokazateljem čistoće u kuhinji. U tu svrhu najčešće se koristi limunov sok ili bijeli sirćetni rastvor. Međutim, postavlja se pitanje - da li je ovaj postupak zaista bezbjedan i koristan?
Šta znači "pranje mesa"?
Pranje mesa podrazumijeva ispiranje isječenih ili cijelih komada mesa pod mlazom vode kako bi se uklonile nečistoće ili ostaci masnoće i kože.
Ponekad se meso prethodno potapa u vodu pomiješanu sa sirćetom ili limunovim sokom, a zatim se ispira, začini i tek onda kuva, peče ili zamrzava.
Ova praksa potiče iz kulturnih običaja u nekim zemljama, ali i od uslova u kojima se meso kupuje.
Na primjer, u zemljama u razvoju meso se često nabavlja na pijacama gdje se životinje kolju neposredno prije prodaje. U takvim okolnostima pranje mesa je uobičajeno kako bi se isprala krv ili eventualni ostaci kostiju nastali prilikom klanja, prenosi Nova.
Pranje mesa vodom ili kisjelim rastvorom
Sirovo meso, perad i riba mogu biti kontaminirani bakterijama i virusima opasnim po zdravlje.
Najčešći uzročnici trovanja hranom su Salmonella, Listeria, Campylobacter, E. coli, ali i virusi poput norovirusa i hepatitisa A.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorava da pranje mesa zapravo može raširiti bakterije po sudoperi, radnim površinama i priboru.
Na taj način povećava se rizik da se kontaminiraju namirnice koje se jedu sirove, poput voća ili salate, navodi se u naučnom istraživanju "Healthline".
Studije pokazuju da kiselina, poput sirćeta ili limunovog soka, može smanjiti količinu bakterija na površini mesa, dok obična voda ne uklanja dovoljno patogena i dodatno širi kontaminaciju po kuhinji.
Zbog toga stručnjaci ističu da je daleko sigurnije potpuno izbjegavati pranje mesa.
Najčešće korišćena kisjela sredstva
Bijeli sirćetni rastvor - sadrži sirćetnu kisjelinu koja može usporiti rast bakterija na govedini, piletini i pačetini.
Sok od limuna ili limete - često se koristi u karipskoj kuhinji i daje mesu svjež miris.
Natrijum-hidroksid (NaOH) - koristi se u prehrambenoj industriji za uklanjanje bakterija, ali nije namijenjen za kućnu upotrebu.
Ipak, i dalje nije dokazano da ova sredstva uništavaju viruse, pa je jedina pouzdana metoda da meso bude bezbjedno - temeljno termičko obrađivanje.
Pravila bezbjednog rukovanja hranom
Najbolji način da zaštitite sebe i ukućane je da se pridržavate osnovnih pravila higijene:
Perite ruke i površine - najmanje 20 sekundi toplom vodom i sapunom.
Razdvajajte sirove i gotove namirnice - kako bi se spriječila ukrštena kontaminacija.
Dobro termički obradite meso - svaka vrsta ima preporučenu unutrašnju temperaturu za bezbjednu konzumaciju.
Odmah čuvajte u frižideru - meso treba brzo ohladiti i pravilno odmrzavati (u frižideru, hladnoj vodi ili mikrotalasnoj).
