Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da imenuje Džefa Lendrija, guvernera Luizijane, posebnim izaslanikom za Grenland izazvala je oštru reakciju Danske, koja je taj potez nazvala “potpuno neprihvatljivim”. Ovim imenovanjem ponovo su oživjele napetosti između dviju zemalja zbog američkih ambicija da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom.
Džef Landri, guverner Luizijane i odani Trampov saveznik, preuzeće novu, dobrovoljnu ulogu. Landri je naglasio kako ga nova dužnost „ni na koji način“ neće ometati u obavljanju guvernerskih poslova.
„Čast mi je služiti vam na ovoj volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a“, napisao je na društvenoj mreži Iks.
Njegovo imenovanje ponovo je podstaklo zabrinutost u Danskoj zbog Trampovih namjera. Američki predsjednik izjavio je kako
„Džef razumije koliko je Grenland ključan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje za bezbjednost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa čak i svijeta“.
Tramp je više puta istakao želju za preuzimanjem Grenlanda zbog njegovog geopolitičkog položaja, zaliha nafte i gasa te neiskorišćenog mineralnog bogatstva koje analitička organizacija American Action Forum procjenjuje na oko 186 milijardi dolara.
Grenland je službeno dio Kraljevine Danske, s visokim stepenom autonomije, no vanjska i bezbjednosna politika u nadležnosti su Kopenhagena. Danski ministar vanjskih poslova, Lars Loke Rasmusen, opisao je Landrijevo imenovanje kao „potpuno neprihvatljivo“ te je na razgovor pozvao američkog ambasadora Kena Hoverija.
„Postoji ambasador Kraljevine Danske i on je osoba s kojom imamo komunikaciju. Dakle, kada Tramp iznenada pošalje posebnog izaslanika, to je nešto što me jako uznemiruje", kazao je Rasmusen.
Na pitanje smatra li ovaj potez eskalacijom, Rasmusen je odgovorio „apsolutno“, dodavši da je Danska „neumorno radila kroz sve diplomatske kanale“ kako bi izbjegla ovakav scenario.
“Sve dok imamo kraljevstvo u Danskoj koje se sastoji od Danske, Farskih otoka i Grenlanda, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet“, dodao je.
Ovo nije prvi put da Trampove ambicije prema Grenlandu izazivaju diplomatske krize. Tokom svog prvog mandata, 2019. godine, otkazao je državnu posjetu Danskoj nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu ostrva.
U maju ove godine izjavio je kako ne bi isključio ni upotrebu vojne sile za aneksiju. Američki potpredsjednik JD Vens, koji je u martu posjetio američku vojnu bazu na Grenlandu, rekao je kako vjeruje da se „može postići dogovor“.
Dž ef Landri, koji je prošle godine postao guverner Luizijane, vojni je veteran i bivši državni tužilac. Njegov mandat obilježile su kontroverze, uključujući pokušaje zabrane građanske neposlušnosti na univezitetskim protestima, ograničavanje pristupa knjigama s LGBT tematikom u bibliotekama te nametanje obaveze isticanja Deset zapovijesti u svim učionicama.
Najnovija godišnja procjena danskih obavještajnih službi ovog je mjeseca imenovala SAD kao jednu od prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. U izvještaju se navodi da SAD „koristi svoju ekonomsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera“.
Arktik je identifikovan kao područje rastuće strateške važnosti i poprište sve veće konkurencije između SAD-a, Rusije i Kine. Podsjetimo, Kopenhagen je u avgustu pozvao na razgovor američkog otpravnika poslova zbog navodne kampanje uticaja na proameričko mišljenje na Grenlandu.
Danske bezbjednosne službe budno prate razvoj događaja u Bijeloj kući.
„Mislim da je to dugoročna američka strategija preuzimanja Grenlanda“, izjavila je Džuli Radmaher, bivša savjetnica grenlandske vlade.
Ona je za dansku javnu televiziju DR rekla kako ne vjeruje da će Tramp uspjeti uvjeriti Grenlanđane da postanu dio SAD-a.
„Mislim da američka strana pogrešno procjenjuje kulturu na Grenlandu“, rekla je. „Kao Grenlanđanin, navikli ste na pokušaje vanjskog uticaja, ali na Grenlandu ljudi žele sami odlučivati o svojoj zemlji, jeziku i kulturi.“
Na pitanje kakav bi savjet dala grenlandskoj vladi, odgovorila je: „Vjerujem da Grenland mora biti vrlo svjestan potrebe da bude proaktivan i da stalno postavlja dnevni red i oblikuje vlastite jasne politike, tako da fokus na Grenlandu koristi i Grenlanđanima“, prenosi Index.
