Institucije Ujedinjenog Kraljevstva istražuju da li su jutros sa ruske fregate "Admiral Grigorovič" ispaljeni hici upozorenja ka britanskoj jahti u Lamanšu.
Kako prenose tamošnji mediji, postoje indicije da su hici upozorenja ispaljeni u radijusu od 500 metara od jahte.
Tom prilikom nije bilo povrijeđenih, navodi Guardian.
Ruski umjetnik i oponent tamošnje vlasti Robert Kuzovkov, poznat pod pseudonimom Semjon Skrepecki, ubijen je juče na istoku Poljske.
Kako prenose poljski mediji, na njega je ispaljeno pet metaka, a jedan ga je pogodio u glavu.
Kuzovkov je bio veliki protivnik režima Vladimira Putina, pri čemu je često kritikovao i čečenskog vođu Ramzana Kadirova.
Glavni grad Rusije našao se pod masovnim napadom bespilotnih letilica, u kojem je ozbiljno oštećena i zapaljena moskovska rafinerija nafte, potvrdio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin.
Prema njegovim riječima, napadi su bili intenzivni, a jedan od dronova pogodio je postrojenje rafinerije smješteno u okrugu Kapotnja, svega 15 kilometara od samog Kremlja. Prema prvim informacijama, žrtava nema, a na terenu su sve hitne službe koje se bore s vatrenom stihijom, piše Ukrainska Pravda.
Sobjanin je prve informacije o obaranju dronova objavio rano jutros, da bi do 7:45 sati broj presretnutih letilica narastao na 37. Samo petnaest minuta kasnije, Sobjanin je izvijestio o obaranju još dodatnih 25 bespilotnih letilica.
Zbog opasnosti od dronova i krhotina koje su padale po moskovskoj regiji, ruska Savezna agencija za vazdušni saobraćaj uvela je privremena ograničenja i hitno obustavila letove na svim ključnim moskovskim aerodromima Domodedovo, Šeremetjevo, Vnukovo i Žukovski.
S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je u širem vremenskom periodu, od prethodne večeri do jutra, njihova protivvazdušna odbrana uništila ukupno 172 bespilotne letilice iznad ruskih regiona i privremeno okupiranih teritorija. Ipak, kao i obično, zvanične ruske vlasti prećutkuju informaciju o tome koliko je tačno dronova uspjelo da probije odbranu i pogodi svoje ciljeve.
Napadnuta moskovska rafinerija nafte u Kapotnji predstavlja žilu kucavicu energetskog sistema ruske metropole. Riječ je o najvećem prerađivačkom pogonu u regionu koji pokriva više od trećine ukupne potražnje za gorivom u Moskvi.
Sa kapacitetom prerade koji premašuje 11 do 12 miliona tona nafte godišnje, ova rafinerija proizvodi oko 30 vrsta naftnih derivata – uključujući benzin, dizel i putni bitumen. Što je još važnije za logistiku, ona je glavni snabdjevač moskovskih aerodroma avionskim kerozinom.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je saopštio u utorak ujutro da su ukrajinske bespilotne letilice pogodile rafineriju u Moskovskoj oblasti.
„Ovog puta, Moskovska oblast je osjetila doseg ukrajinskih dalekometnih sposobnosti. Rafinerija nafte je pogođena na udaljenosti od 500 kilometara“, napisao je u objavi na mreži X.
Zelenski se zahvalio na efikasnom radu pripadnicima Službe bezbjednosti Ukrajine, Snaga za bespilotne sisteme i specijalne operacije, te Odbrambene obavještajne službe i Raketnih snaga.
„Rusija mora biti prisiljena da prekine rat protiv našeg naroda. A ukrajinsko oružje dugog dometa je jedna od važnih komponenti takvog pritiska. Ovo je pravedan odgovor na ruske udare – i na produžavanje rata koji se mora okončati. Slava Ukrajini!“, poručio je on.
Tokom video obraćanja na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije u Luksemburgu u ponedjeljak, 15. juna, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se nada da će američki predsjednik Donald Trump inicirati trilateralni sastanak među liderima Ukrajine i Rusije u Sjedinjenim Državama.
Prema riječima predsjednika, on i Tramp su razgovarali o ovoj opciji tokom telefonskog razgovora prethodnog dana.
„Juče (14. juna) smo s predsjednikom Trampom razgovarali o tome da bi se takav sastanak mogao organizovati u SAD-u, u formatu u kojem bi Vladimiru Putinu bilo mnogo teže odbiti, barem predsjedniku Trampu. Vidjećemo šta će od ovoga ispasti. Ako Rusija odbije i ovu priliku, biće potreban dodatni pritisak“, rekao je Zelenski
Mirovni pregovori pod posredovanjem SAD-a efektivno su zamrznuti od februara. Od tada, Vašington je zaokupljen ratom s Iranom, za koji i ukrajinski i američki zvaničnici kažu da je postao glavni razlog zašto su pregovori izgubili zamah.
Očekuje se da će se Zelenski i Tramp sastati na marginama samita G7 u utorak, 16. juna.
Kremlj je izbjegavao sastanak sa Zelenskim u neutralnoj zemlji, insistirajući umjesto toga da ukrajinski predsjednik otputuje u Moskvu - prijedlog koji Kijev smatra pokušajem potpunog izbjegavanja smislenih pregovora.
Zelenski je više puta pozivao na direktne razgovore s Putinom. Prije samo sedmicu pozvao je ruskog lidera da se sastane u neutralnoj zemlji kako bi razgovarali o okviru mirovnog sporazuma, predlažući da Ukrajina poštuje potpuno primirje tokom pregovora. Putin je rekao da "ne vidi smisao u susretu sa Zelenskim".
Dva predsjednika su se posljednji put lično sastala u Parizu u decembru 2019. godine tokom pregovora u Normandijskom formatu pod posredovanjem Francuske i Njemačke.
