Visoki zvaničnici su rekli za ovaj mediji da su SAD sada završile svoju prvu prodaju nafte ove južnoameričke zemlje u poslu vrijednom 500 miliona dolara.
Opravdali su odluku da se dio prihoda drži u zalivskoj državi, a ne u američkim bankama, ističući da je to neutralna lokacija sa koje se sredstva mogu slobodno i bezbjedno premještati bez rizika od zapljene.
Senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren, vodeća demokratkinja u Senatskom odboru za finansije, kritikovala je strategiju i rekla: „Ne postoji zakonski osnov da predsjednik otvori ofšor račun koji kontroliše kako bi mogao da prodaje imovinu koju je zaplijenila američka vojska. To je upravo potez koji bi privukao korumpiranog političara“.
Trampov prijateljski odnos sa Katarom je prethodno bio u centru pažnje prošlog maja kada je bio žestoko kritikovan zbog prihvatanja Boingovog aviona vrednog 400 miliona dolara kao poklon od te zemlje.
SAD su se našle u kontroli nad prirodnim resursima Venecuele nakon što su njihove snage upale u Karakas u ranim jutarnjim satima subote, 3. januara, i otele tadašnjeg predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a potom ih premjestile u Njujork da bi odgovarale na federalne optužbe za trgovinu drogom.
Maduro se izjasnio da nije kriv na sudu na Menhetnu i insistirao je da je i dalje zakoniti vođa Venecuele.
Nakon operacije, Tramp, okružen visokim članovima svog kabineta, objavio je da će Vašington „voditi“ Venecuelu dok zemlja ne bude dovoljno stabilna da održi slobodne i poštene predsjedničke izbore.
Predsjednik je prošlog petka potpisao izvršnu naredbu kojom se postavljaju uslovi za te sporazume i sprečavaju sudove ili povjerioce da zaplijene bilo kakve prihode, korak koji je smatrao neophodnim s obzirom na to da Venecuela duguje procijenjenih 170 milijardi dolara međunarodnim vlasnicima obveznica, naftnim kompanijama i drugim zainteresovanim stranama.
Kada se Tramp sastao sa rukovodiocima naftnih kompanija u Bijeloj kući prošle nedjelje, jasno je stavio do znanja izvršnom direktoru kompanije KonokoFilips, Rajanu Lensu, da SAD „neće gledati što su ljudi izgubili u prošlosti, jer je to bila njihova krivica“.
Ministar finansija Skot Besent ponudio je više detalja u razgovoru sa Ekonomskim klubom Minesote, rekavši da će njegovo odjeljenje „nadgledati račune“, a zatim, po uputstvu Trampa i državnog sekretara Marka Rubija, „biti zaduženo za isplatu koja se vraća u Venecuelu“.
„Uloga Ministarstva finansija biće da se pobrine da sredstva stignu na pravo mjesto. Mi smo ovdje bankari, mi ne usmjeravamo sredstva“, dodao je on.
Portparol Bijele kuće Tejlor Rodžers rekao je za „Indipendent“: „Predsjednik Tramp je posredovao u istorijskom energetskom sporazumu sa Venecuelom, odmah nakon hapšenja narkoteroriste Nikolasa Madura, koji će koristiti američkom i venecuelanskom narodu. Tim predsjednika Trampa olakšava pozitivne, tekuće razgovore sa naftnim kompanijama koje su spremne i voljne da naprave neviđena ulaganja kako bi obnovile naftnu infrastrukturu Venecuele. Predsjednik Tramp štiti našu zapadnu hemisferu od zloupotrebe od strane narkoterorista, trgovaca drogom i stranih protivnika“.
Portparol Ministarstva finansija je za Semafor rekao: „Ministarstvo finansija Sjedinjenih Država je u potpunosti posvećeno podršci naporima predsjednika Trampa u ime naroda Venecuele“.
Independent se takođe obratio Ministarstvu finansija za dodatne komentare.
Administracija ima posla da ubijedi naftne kompanije da budu saradljive nakon što je Tramp dobio značajan odbitak od izvršnog direktora EksonMobila, Darena Vudsa, tokom sastanka sa rukovodiocima energetske industrije.
„Dva puta nam je tamo zaplijenjena imovina, pa možete zamisliti da bi ponovni ulazak treći put zahtijevao neke prilično značajne promjene u odnosu na ono što smo istorijski vidjeli ovdje“, rekao je Vuds predsjedniku, misleći na posljedice Čavezovih poteza da nacionalizuje venecuelanski sektor ugljovodonika između 2004. i 2007. godine.
„Ako pogledamo pravne i komercijalne konstrukcije i okvire koji su danas na snazi u Venecueli, to je neinvestibilno“, dodao je on.
Tramp je kasnije rekao novinarima u avionu Air Force One Sunday, vraćajući se u Vašington iz Mar-a-Laga: „Vjerovatno ću biti sklon da ne uključim Ekson. Nije mi se dopao njihov odgovor. Previše se prave pametni“.
