Naime, građani Italije su se na referendumu izjasnili protiv izmjena Ustava koje se odnose na pravosuđe, a koje je inicirala desničarska Vlada.
Prema najnovijim podacima, protiv izmjena glasalo je 53,6 odsto birača, a za je bilo njih 46,4.
Inače, izmjenama je bila predviđena reorganizacija pravosuđa, a sve se dogodilo nakon što je vlast dugo optuživala sudije za "neprimjereno miješanje" u oblasti poput javnih radova i imigracija. Otud, izmjene Ustava su inicirane kako bi navodno bila spriječena "pristrasnost" sudija i tužilaca.
No, sve se pretvorilo u veliki poraz Meloni i njenih saveznika, pri čemu liderka opozicione Demokratske partije Eli Šlajn ističe kako je "već uspostavlljena alternativna većina vlasti".
Zanimljivo je kako su opciju "ne" masovno podržali birači starosti od 18 do 34 godine - čak 61,1 odsto glasalo je protiv ustavnih promjena. I taj podatak, koji je objavio RAI, možda je i najporazniji po vlast kada je u pitanju glasanje koje je trajalo dva dana.
Većinski su za ustavne promjene glasali u svega tri italijanske regije - Venetu, Frijuliju i Lombardiji. Sa druge strane, u nekima je za "ne" bilo više od 60 odsto glasača - poput Kampanije, Bazilikate i Sicilije.
U gotovo svim velikim gradovima birači su dominantno bili za "ne". Prednjači Napulj - tamo je skoro 75 odsto glasača podržalo tu opciju. U tom gradu su tužioci i sudije rezultate dočekali zajedno, pjevajući antifašističku pjesmu "Bella ciao".
Prema aktuelnim rezultatima, u Palermu je 69 procenata izašlih glasalo za"ne", u Bolonji 68, u Firenci 67, u Bariju 63, u Rimu 61, u Torinu 60, a u MIlanu 58 odsto.
Na referendum je izašlo 27 od 45 miliona birača, što se ocjenjuje kao izuzetno dobra izlaznost, a ponegdje su pali i rekordi kada je u pitanju novija istorija. To je naročito važilo za tradicionalno ljevičarske regije poput Emilije Romanje i Toskane, u kojoj je na referendum izašlo 66 odsto birača.
