U izvještaju Ministarstva finansija o javnim nabavkama za prošlu godinu, koji je Vlada nedavno usvojila, navodi se da taj iznos ukazuje na značajan obim javne potrošnje i važnu ulogu sistema javnih nabavki u ukupnim ekonomskim tokovima.
„Učešće javnih nabavki predstavlja značajan dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) i prošle godine je iznosilo 9,64 odsto u BDP-u, dok je učešće klasičnih javnih nabavki u ovom periodu iznosilo 12,44 odsto“, navodi se u izvještaju, prenosi Pobjeda.
Broj ugovora je, kako se navodi, dostigao 9,64 hiljade što je najveći zabilježeni broj do sada. Tokom prošle godine podnijet je ukupno 231 zahtjev za monitoring jednostavnih nabavki, što je značajan porast u odnosi na raniji period i ukazuje na rast povjerenja privrednih subjekata u ovaj mehanizam pravne zaštite. Od toga je deset ocijenjeno kao nedozvoljeno, najćešće zbog formalnih nedostataka ili neispunjavanja zakonskih uslova, dok je sedam zahtjeva odbijeno kao neblagovremeno.
U odnosu na 72 zahtjeva potvrđena je odluka naručioca, u 108 slučajeva data je preporuka da se isprave nepravilnosti, preporučeno je poništenje postupka u 32 slučaja, dok je samo u dva slučaja predmet proslijeđen inspekciji za javne nabavke.
Udio domaćih ponuđača u ukupnoj vrijednosti tendera je 88,08 odsto, a stranih 11,92 odsto. Kada je riječ o predmetu nabavke, preko 353,7 miliona EUR odnosno 46,13 odsto odnosi se na nabavku robe, skoro 20 odsto odnosno 152,7 miliona na usluge, dok radovi čine oko trećinu ukupnih nabavki odnosno 260,4 miliona EUR.
Podaci Ministarstva finansija pokazuju da je najzastupljeniji otvoreni postupak kojih je u prošloj godini bilo 2,85 hiljada, sa 3,84 hiljade sklopljenih ugovora ukupne vrijednosti 545,1 milion EUR.
„Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva evidentiran je u 93 slučaja sa 196 ugovora ukupne vrijednosti 76,6 miliona EUR. Jednostavne nabavke su sprovedene u 5,01 hiljadu postupaka, a vrijednost ugovora je iznosila 56,4 miliona EUR“, navodi se u izvještaju.
Posebno su zastupljene jednostavne nabavke vrijedne ispod osam hiljada EUR kojih je prošle godine bilo čak 178,8 hiljada ukupne vrijednosti 61,7 miliona EUR.
Kada je riječ o poništenju postupaka, najveći broj odluka, oko 87 odsto, odnosi se na situacije kada nije podnijeta nijedna ispravna ponuda.
„Ovaj podatak ukazuje na izražene izazove u obezbjeđivanju adekvatne konkurencije i ispravnosti ponuda u postupcima javnih nabavki“, navodi se u izvještaju uz napomenu da je prosječan intenzitet konkurencije odnosno broj ponuda po postupku prošle godine bio tri.
Ministarstvo finansija ocijenilo je da je sistem javnih nabavki prošle godine ušao u fazu zrelosti te da je ostvaren napredak posebno u digitalizaciji kroz Centralnu evidenciju javnih nabavki, monitoring i jačanje antikorupcijskih mehanizama.
„Ipak, podaci iz izvještaja nedvosmisleno ukazuju da prostor za unapređenje i dalje postoji. Visok procenat utvrđenih nepravilnosti u postupcima jednostavnih nabavki pokazuje da formalni okvir, iako unaprijeđen, još nije u potpunosti internalizovan u praksi svih naručilaca. To znači da naredna faza reformi mora biti usmjerena ne samo na dodatno normiranje, već prvenstveno na dosljednu primjenu, odgovornost i jačanje profesionalnih standarda“, navodi se u izvještaju.
Iz Ministarstva finansija ukazuju na to da se dalji razvoj sistema mora zasnivati na snažnijoj kontroli, proaktivnog otkrivanju rizika kroz red flag mehanizam, većoj konkurenciji i kontinuiranoj profesionalizaciji kadra.
„Crna Gora danas ima čvrsto postavljen sistem javnih nabavki, ali njegova stvarna snaga zavisi od dosljednosti primjene, institucionalne odgovornosti i spremnosti svih aktera da aktivno doprinose integritetu sistema“, ocijenjeno je iz Ministarstva finansija.
