Galaksija nazvana MoM-z14 nudi rijedak uvid u svemir samo 280 miliona godina nakon Velikog praska. Njena svjetlost je putovala oko 13,5 milijardi godina da bi stigla do Zemlje, što je čini najudaljenijom i jednom od najranijih poznatih galaksija koje su ikada uočene.
"Zahvaljujući Vebu, možemo vidjeti dalje nego što su ljudi ikada prije vidjeli, a galaksija ne izgleda nimalo kao što smo predvidjeli, što je i izazovno i uzbudljivo", rekao je glavni autor studije Rohan Naidu s Instituta MIT Kavli za astrofiziku i istraživanje svemira.
Otkriće zasnovano na podacima JWST-a iz aprila 2025. godine, koje je objavljeno ovog mjeseca u časopisu Open Journal of Astrophysics, dodaje MoM-z14 na rastuću listu neočekivano sjajnih mladih galaksija, koje dovode u pitanje postojeće teorije o tome koliko brzo su se zvijezde i galaksije formirale nakon što je svemir nastao. Prema NASA-i, MoM-z14 je "svjetlija, kompaktnija i hemijski bogatija" galaksija nego što su astronomi očekivali za tako ranu eru.
Među njenim najiznenađujućim karakteristikama su povišeni nivoi azota, što sugeriše da su se masivne zvijezde možda formirale i evoluirale brže u gustom ranom svemiru nego što trenutni modeli predviđaju. Čini se da je galaksija takođe očistila svoju okolnu regiju od primordijalnog gasa vodonika, što je neočekivano otkriće za istraživače s obzirom na to da je rani svemir bio ispunjen neutralnim vodionkom.
"Postoji sve veći jaz između teorije i opažanja vezanih za rani svemir, što predstavlja uvjerljiva pitanja koja treba istražiti u budućnosti", rekao je koautor studije Xuejian (Jacob) Shen, postdoktorski istraživač na MIT-u.
Prije lansiranja JWST-a, teorijski modeli su sugerisali da bi otkrivanje sjajnih galaksija izvan crvenog pomaka od 10, izvan dometa svemirskog teleskopa Habl, bilo izuzetno teško. Ti modeli su pretpostavljali da će rane galaksije biti male, slabe i rijetke, što je navelo astronome da očekuju samo nekoliko slabih izvora za čije bi potvrđivanje bile potrebne desetine sati spektroskopskih posmatranja, navodi se u novoj studiji.
Umjesto toga, JWST je rutinski premašivao očekivanja, njegovo snažno infracrveno oko hvata svjetlost desetina mladih galaksija, koje su postojale samo nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska.
Činjenica da teleskop nastavlja obarati vlastite rekorde sugeriše da nas čeka još više rekordnih otkrića.
