Pretpostavljaju da datira iz perioda između 4.400 i 4.700 godina, što je rano bronzano doba, i otprilike iz istog vremena kada je izgrađena Velika piramida u Egiptu, piše BBC.
Drvena konstrukcija broda nije sačuvana, ali keramičke posude za skladištenje koje je nosio ležale su na morskom dnu i, što je zanimljivo, u nekima još ima ostataka onoga što je bilo u njima.
Arheolozi koji su pronašli brod kažu da je bio dugačak oko 10 metara.
Bio je to trgovački brod koji je prevozio teret preko Sredozemnog mora.
„Olupina broda je vremenska kapsula na dnu mora“, rekao je profesor Hakan Oniz sa Univerziteta Akdeniz u Turskoj, koji je vodio ekspediciju Mediteranskog arheološkog udruženja.
Olupina je pronađena blizu obale ostrva Kekova u Antaliji, u Turskoj.
Artefakti su ležali raštrkani na podvodnoj padini, 30 metara ispod površine.
Pronađena su tri velika kamena sidra, kao i više od 30 keramičkih posuda za skladištenje, zvanih amfore.
Činjenica da ništa od drveta broda nije ostalo znači da se tehnike poput radiokarbonskog datiranja, koje mjeri oblik ugljenika u organskim materijalima, nijesu mogla da se koriste za određivanje njegove starosti.
Umjesto toga, arheolozi su analizirali oblik amfora.
Pošto su se stilovi grnčarije mijenjali tokom vremena, različiti stilovi su povezani sa određenim periodima.
Kekova keramika je prepoznatljiva, sa dvije drške, grebenom u sredini i ravnim dnom.
Oniz je rekao da se ovaj dizajn podudara sa drugim amforama otkrivenim u Egiptu i na Bliskom istoku za koje se zna da su stare 4.400-4.700 godina.
„Upoređujući tehnike ukrašavanja... definitivno možemo da kažemo da ova olupina potiče iz ranog bronzanog doba. To je sto odsto sigurno", dodaje.
Ronioci iz ekspedicije izvukli su posude na površinu, gdje se sada pažljivo konzerviraju poslije toliko hiljada godina pod vodom.
Karin Sovada, arheolog sa Univerziteta Makvori u Australiji, pregledala je amfore poslije izvlačenja.
Neke su netaknute i bila je iznenađena kada je vidjela da u njima ima ostataka.
„Pogledala sam unutra i skoro sam se onesvijestila. Nijesam mogla da vjerujem koliko je [ostataka] bilo vidljivo. Nijesu to bile samo kao neke mrlje... mnogo materijala je u njima ostalo“, rekla je.
Tim sada radi na tome da otkrije šta se tačno prevozilo u amforama.
„Moglo bi da bude maslinovo ulje, vino ili smola. Moguće je da su [ostaci] zapravo nešto što je ponovo prevoženo u amforama tegli. Riječ je o ogromnim teglama ili posude - to nijesu stvari koje se pošalju i onda se nikada više ne upotrebljavaju. Po dolasku broda, ljudi bi ispraznili teret iz njih i potencijalno ih koristili mnogo, mnogo godina“, rekla je Sovada
Olupina broda i teret koji je prevozio otkrivaju i detalje trgovine u antičkom svijetu.
Arheolozi kažu da je brod započeo putovanje negdje duž istočne obale Sredozemnog mora.
Pretpostavljaju da je prevozio robu ili u drevni grad Troju, u današnjem sjeverozapadnom dijelu Turske, ili minojskom narodu na Kritu.
Plovidba je bila puna opasnosti, posebno oko ostrva Kekova, gdje su jake struje i vjetrovi odnijeli mnoge brodove.
U tom području postoje stotine olupina, a Mediteranska arheologička asocijacija je specijalizovana za njihovo pronalaženje i proučavanje.
Oniz kaže da kada roni oko olupine najprije pomisli na živote ljudi koji su bili povezani sa nekim brodom.
„Mi smo prvi ljudi koji su dodirnuli ove predmete poslije 5.000 godina. Uvijek mislimo na mornare... proizvođače amfora i osobu koja je nosila amforu na ramenima do broda, i žene koje su čekale njihove muževe, ali ih nikada nijesu dočekale“, rekao je.
Otkriće iz Kekove sada je na vrhu liste najstarijih brodoloma na svijetu.
Prethodno je rekord držala olupina kod obale Dokosa, ostrva u južnoj Grčkoj, koja datira od prije oko 4.200 godina.
Najstariji poznati brodolom, iz kojeg je dio drveta sačuvan pronađen, bio je u Crnom moru kod obale Bugarske. Datira od prije oko 2.400 godina.
