Otvaram oči. U naselju je još uvijek mirno. Čuje se samo cvrkut ptica i telefon koji obavještava da je stigao novi mejl. Od „Ko to nema milosti ni subotom u osam ujutru?!“ do „Aha, još jedna KAO nevjerovatna ponuda“ prošlo je nekoliko sekundi. Ali nije baš uvijek bilo tako.
Do sada se bezbroj puta dešavalo da mi u inboks zaluta sličan mejl. Gotovo uvijek bi svaki od njih govorio o „ponudi koju ne smijem propustiti“ i zahtijevao moju hitnu reakciju kako bih mogla iskoristiti sve benefite koji mi se nude. Uglavnom bi se tu našao i neki link na koji se očekuje da kliknem, a nerijetko i fajl u prilogu mejla sa sugestijom da ga pogledam. Sreća pa sam uvijek bila sklona reakcijama: „Ko su ovi ljudi, gdje me nađoše i šta hoće od mene?!“, zbog čega sam odolijevala iskušenju da kliknem bilo gdje osim na opciju za brisanje takvih mejlova.
Masovna, neželjena pošta ili, jednom riječju, spam
Radoznalost da saznam o čemu je ovdje riječ dovela me je do informacije da se neželjeni sadržaj koji se masovno šalje na mejl adresu definiše kao spam. U početku je to najčešće bio sadržaj prodajnog tipa. Bilo je tu, naravno, i sadržaja zlonamjernog karaktera, ali uvijek se radilo o sadržaju koji je masovno dolazio u inboks ljudi koji to ni u jednom trenutku nisu tražili.
Dakle, ono što je tipično za ovaj sadržaj – koji sada, na svu sreću, uglavnom po automatizmu stiže u spam folder mejla, koji rijetko kad provjeravamo – jeste to da ne znamo osobu koja ga je poslala, ne očekujemo mejl takve sadržine, a kada se susretnemo sa njim, možemo se suočiti sa prevarom, virusom ili sličnim stvarima koje nas, primaoce takvog mejla, mogu dovesti u opasnost.
Važno je da znaš da je spam obično prvi korak ka mnogo ozbiljnijim prevarama. Poenta ovih mejlova je da nas „namame“ da kliknemo na link kako bismo nešto sjajno dobili besplatno. Zapravo, to besplatno može skupo da nas košta, jer klikom na link možemo doći na mjesto gdje će se od nas tražiti da unesemo lične podatke i podatke za pristup bankarskim računima. Ako ostavimo podatke, ostavićemo i sav novac onome ko nam je poslao spam mejl. Ili, podjednako jezivo, preko linka se na računaru može aktivirati softver koji može da nam zaključa podatke.
Zašto i dalje stižu spam mejlovi?
Postoji nešto što se zove cijena po poslatom mejlu, koja je veoma niska (čitaj: krajnje isplativa) za slanje masovne neželjene pošte. Eto bitnog razloga zašto sadržaj komercijalne prirode kao grom iz vedra neba stiže u naš inboks.
Drugo, nije tako rijetko da baza podataka, među kojima su i mejl adrese, stigne u pogrešne ruke. Kako se podaci smatraju blagom 21. vijeka, nije neko iznenađenje da se baš te baze dalje preprodaju zainteresovanima, koji će ih koristiti za slanje sadržaja koji mogu biti okarakterisani kao prevara. Zato je, između ostalog, preporuka da za sva onlajn mjesta na kojima se registruješ ostavljaš mejl adresu koju ćeš koristiti samo u te svrhe i koja neće sadržati tvoje pravo ime i prezime.
Jednostavno, postoje ljudi koji će se služiti raznim taktikama kako bi stekli dobit, a kako je ovo jedna od njih, onda ni neželjeni mejl u našem inboksu ne treba da nas iznenađuje. Poruka čiji sadržaj nas upućuje dalje na neprimjerene adrese, priloge mejla koje obavezno (čitaj: nikako) moramo pogledati, savjete kako da se „obogatimo preko noći“ ili samo ponuda za proizvode i usluge za koje se nismo interesovali, poslate su na veliki broj mejl adresa pod parolom „APP – ako prođe, prođe“.
Šta da uradiš kad dobiješ ovakav mejl?
Ako primiš ovakav mejl, važno je da ne klikneš ni na jedan od linkova u mejlu, niti da otvaraš fajlove koji se nalaze u prilogu. Sljedeće što je važno jeste da odabereš opciju Označi kao spam (Mark as spam), kako bi svi budući mejlovi od istog pošiljaoca stizali u spam folder. Važno je i da s vremena na vrijeme provjeravaš spam folder jer se može desiti i da mejl koji očekuješ završi ovdje.
Uvijek provjeri mejl adresu sa koje je sadržaj poslat. Brendovi i velike kompanije obično svoje ponude šalju sa zvaničnih biznis adresa umjesto sa Gmail, Yahoo i sličnih naloga. Takođe, provjeri da li domen mejl adrese odgovara onom zvaničnom, koji se nalazi na zvaničnom veb-sajtu (kod prevarantskih mejlova to nije slučaj).
Za kraj, ako te zanima šta bi se desilo u slučaju da odgovoriš na spam mejl, pogledaj ovaj video (slobodno klikni, nije nikakva prevara u pitanju :)). Sigurna sam da ćeš se dobro zabaviti i nasmijati do suza, ali i izvući važnu pouku.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn, koja godinama ulaže napore da internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, na kojem se možeš informisati o svim besplatnim prilikama namijenjenim mladima koje doMEn stvara u Crnoj Gori.
