Zanimljivosti

Učestalost vlažnih vrućina udvostručila se širom svijeta

Šta je „mokri termometar“ i zašto može da bude koban za zdravlje ljudi

Kao posljedice klimatskih promjena, prekoračenje ograničenja visoke temperature i vlage u vazduhu može dovesti do opasnosti po ljudski organizam, naročito kada su u pitanju djeca, stariji i oni koji rade na otvorenom.

Šta je „mokri termometar“ i zašto može da bude koban za zdravlje ljudi Foto: Pixabay
N1Izvor

Čak i pored novih temperaturnih rekorda, otpornost ljudi u ovakvim uslovima procjenjuje se na osnovu koncepta „mokrog termometra“.

Savršeno zdrava, mlada osoba može biti izložena riziku od smrti nakon šest sati boravka na 35 stepeni sudeći po indeksu mokrog termometra koji uzima u obzir i toplotu i vlažnost vazduha.

Toplota

Vlaga sadržana u toplom vazduhu sprječava isparavanje znoja, koji je glavno sredstvo tijela za snižavanje temperature, što može biti preduslov za dobijanje toplotnog udara, otkazivanje organa, pa čak i smrti.

„Temperatura koja iznosi 35 stepeni na mokrom termometru do sada je dostignuta desetak puta širom svijeta, najčešće u Južnoj Aziji i Persijskom zalivu“, objasnio je istraživač NASA-e Kolin Rejmond.

On napominja da „ove epizode previsoke temperature i vlage nikada nisu trajale duže od dva sata, ne postoji događaj masovne smrtnosti“.

Međutim, naučnici upozoravaju na moguće povećanje temperature mokrog termometra, s obzirom na konstantan porast temperature vazduha ove godine.

Učestalost vlažnih vrućina udvostručila se širom svijeta od 1979. godine, a, kako Rejmond objašnjava, temperature od 35 stepeni sa visokom vlažnošću redovno će se javljati širom svijeta ako globalno zagrijavanje dostigne +2,5 stepeni.

Pregrijavanje uređaja

Budući da je period kada i uređaji ključaju od vrućine, važno je da znate kako da izbjegnete pregrijavanje.

Južna i jugoistočna Azija, Persijski zaliv, Meksički zaliv i djelovi afričkog kontinenta najizloženija su područja kada su u pitanju povišena temperatura i vlaga u vazduhu.

Efekat mokrog termometra prvobitno je mjeren stavljanjem mokre krpe na termometar i izlaganjem vazduhu. Tako se mjerila brzina isparavanja vode iz tkanine, poput znoja sa kože.

Zaključena teorijaska granica preživljavanja ljudi iznosi 35 stepeni sa 100 odsto vlažnosti ili 46 stepeni sa 50 odsto vlažnosti. Kako bi testirali ovu granicu, istraživači sa Univerziteta u Pansilvaniji u SAD posmatrali su zdrave mlade ljude u toplotnoj komori.

Učesnici su došli do svoje kritičke granice izdrživosti, kada njihovo tijelo nije bilo u stanju da spriječi da im unutrašnja temperatura dalje rasta, na 30,6 stepeni u situaciji mokrog termometra, piše zimo.dnevnik.hr.

„Potrebno je još pet do sedam sati da takve temperature postanu opasne“, rekao je Danijel Večilo, takođe učesnik istraživanja.

U velikoj opasnosti su djeca, a u najvećem riziku stariji ljudi, kao i oni koji rade na otvorenom i imaju direktan kontakt sa ovakvim vazduhom, prenosi City Magazine.

Portal Analitika