Zabrana se odnosi i na one koji idu direktno u tu zemlju i na one s međuslijetanjem kao konačnim odredištem.
"Rota i Moron su španske suverene baze, pod komandom španskog vojnog oficira, i sve što se tamo događa mora odobriti španska vlast", kazao je za El Pais izvor upoznat s radom Zajedničkog špansko-američkog odbora, koji upravlja svakodnevnim korištenjem baza.
Dalje El Pais pojašnjava pozivajući se na izvore da bi se ipak moglo dogoditi da neko oružje prođe za Izrael i to na način da Španija odobri let iz SAD-a koji ide za njemačku ili italijansku bazu, a da onda taj avion odleti za Izrael, a da to nije navedeno u originalnom planu leta.
Takođe je istina, priznaju, da Španija ne pregledava američke transportne avione ili brodove koji se zaustavljaju u španskim bazama i da bi Pentagon mogao sakriti njihov teret, ali to bi, tvrde, bilo kontraproduktivno, budući da se odnos između saveznika temelji na povjerenju koje bi bilo ozbiljno narušeno ako bi se otkrila obmana.
Konačno, količina oružja koju SAD prenose Izraelu toliko je golema da ne može proći nezapaženo, a postoje brojni primjeri da je Vašington svjestan i poštuje stavove španske vlade.
Jedan od najnovijih slučajeva je onaj šest aviona F-35 isporučenih Izraelu u martu i aprilu, koji su izbjegli tranzit preko Rote ili Moróna. Ovi borbeni avioni, koji su došli s oznakama izraelskog ratnog vazduhoplovstva već oslikanim na trupovima, zaustavili su se na Azorima, prema različitim izvorima, prije nego što su preletjeli Gibraltarski tjesnac.
Vjerovatno kako bi izbjegla trenje s Vašingtonom, vlada je bila neodređena oko primjene zabrane tranzita vojne opreme kroz Španiju do Rote i Moróna, namijenjene Izraelu.
S obzirom na to da se poluostrvo nalazi na pola puta između SAD-a i Bliskog istoka, te da Pentagon opskrbljuje većinu oružja koje izraelska vojska koristi u svojoj ofanzivi protiv Gaze, ovo je temeljno pitanje. Međutim, glasnogovornici vlade jednostavno su odgovorili da je Španija dužna pridržavati se bilateralnog sporazuma sa SAD-om i da ga neće mijenjati.
Odbrambeni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama iz 1988. godine, koji je naknadno više puta mijenjan, omogućuje američkim avionima privremeno ili trajno raspoređenim u Španiji slobodan ulazak i izlazak iz zemlje, bez ikakvih drugih zahtjeva osim poštivanja španskih propisa o vazdušnom saobraćaju.
To uključuje do 15 aviona tankera KC-135, koji su prošlog juna snabdijevali gorivom američke bombardere iznad Atlantika koji su napali iranska nuklearna postrojenja. Ostali avioni američkih vazdušnih snaga moraju zatražiti izričito odobrenje najmanje 48 sati prije dolaska.
Član 25. sporazuma, međutim, predviđa izdavanje opštih odobrenja, na tromjesečnoj osnovi, za one avione civilne ili vojne, koji obavljaju misije logističke podrške za američke oružane snage raspoređene širom svijeta.
Međutim, ovo odobrenje ima važnu napomenu: oni koji prevoze "osobe, opasne materije, putnike ili teret koji bi mogao biti kontroverzan za Španiju" su isključeni. U tim slučajevima potrebno je posebno odobrenje. Prema konsultovanim izvorima El Paisa, uobičajeno je da se formalno ne traži ako se zna da neće biti odobreno.
Vašington je dobro svjestan da je isporuka oružja Izraelu "kontroverzno" pitanje za Španiju, a posebno za neke od uobičajenih ljevičarskih partnera vlade.
Iz tog razloga, portparol State Departmenta, koji je 9. opisao devet mjera koje je najavio predsjednik Pedro Sančez kako bi izvršio pritisak na vladu Netanjahua kao "duboko zabrinjavajući", žalili su se da "potencijalno ograničavaju američke operacije".
Jedna od tih mjera sastojala se od "uskraćivanja ulaska u španski vazdušni prostor svim državnim avionima (uključujući one koje je unajmio Pentagon) koji prevoze obrambeni materijal namijenjen Izraelu".
Član koji zahtijeva odobrenje za letove s "kontroverznim teretom ili putnicima" primijenjen je u brojnim prilikama. Jedna od najkontroverznijih bila je u junu 2002., kada je Vašington zatražio dopuštenje da se avioni koji prevoze avganistanske zatvorenike u ilegalni zatvor u zaljevu Guantanamo zaustavljaju u španskim bazama.
Zahtjev je odobrila vlada Hozea Maríje Aznara tajnim nalogom koji je godinama kasnije otkrio El Pais. Istina je da Pentagon nikada nije namjeravao sakriti kontroverzne putnike na tim letovima od španskih vlasti. Zatražio je odobrenje i dobio ga je.
Ove godine, šest stealth borbenih bombardera F-35 stiglo je u izraelsku bazu u Beershebi, na jugu zemlje. Novi avion, Adir (hebrejski za "moćan") verzija najnaprednijeg borbenog aviona na svijetu, preletio je Atlantik i napravio međuslijetanje na Azorima. prije prolaska kroz Gibraltarski tjesnac.
Španija je jasno dala do znanja da ne želi da lete iznad njene teritorije ili slijeću u Rotu ili Morón, osim u slučajevima nužde. Tri u martu i još tri u aprilu prešli su tjesnac, koristeći pravo slobodnog tranzita priznato međunarodnim pravom, koje sprječava obalske države da blokiraju prolaz brodova ili aviona i obavezuje ih da pružaju usluge kontrole vazdušnog saobraćaja iz bezbjednosnih razloga.
To je isto pravo na koje se službeni avion premijera Benjamina Netanjahua pozvao prošle sedmice kako bi putovao u Njujork, gdje se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Njegov let napravio je zaobilaženje od 600 kilometara kako bi izbjegao francuski i španski vazdušni prostor, dvije zemlje u kojima je nalog za hapšenje koji je protiv njega izdao Međunarodni kriivčni sud još uvijek na snazi.
Nakon dolaska novog zrakoplova u Beer Sheevu, Izrael sada ima 45 od 50 F-35 koje je izvorno kupio od američkog diva Lockheed Martin, iako je sada proširio narudžbu s još 25. Ovi avioni odigrali su istaknutu ulogu u uništavanju Gaze, čiji broj poginulih sada prelazi 66 000.
U slučaju za brodove je mehanizam sličan onome za avione, iako se odobrenje za pristanke u lukama mora dati unaprijed - najmanje pet dana.
U ovom slučaju primjenjuje se posebna klauzula: Španija se složila da neće pitati koju vrstu oružja prevoze. Konsultovani izvori uvjeravaju nas da se ova obaveza ne odnosi na teret već na naoružanje i odgovara kontekstu Hladnog rata u kojem je sporazum potpisan: cilj je bio spriječiti Sovjetski Savez da sazna koji američki brodovi prevoze nuklearno oružje.
Paradoks leži u činjenici da je od referenduma o NATO-u 1986. zabranjeno "uvođenje nuklearnog oružja na špansku teritoriju". Još jednom prevladava povjerenje među saveznicima: Španija ne pita, ali Vašington zna da ne može.