Zahtjev za dobijanje sertifikata ,,durmitorski skorup“ podnijelo je samo 11 stočara sa Žabljaka koji su članovi udruženja proizvođača. Iz Plužina i Šavnika nije bilo interesovanja iako je taj veoma cijenjen proizvod zaštićen oznakom porijekla od 2019. godine.
Zato su, kaže samostalna savjetnica za podršku poljoprivrednim proizvođačima u Opštini Žabljak Dijana Leković, poljoprivredne službe podsjetile stočare o mogućnosti da skorup zaštite oznakom porijekla. Pretpostavlja se da ih na području Plužina, Šavnika i Žabljaka ima oko 100.
IMENOVANJE
- Definisano geografsko područje na kom se uzgaja stoka i proizvodi skorup jesu tri durmitorske opštine: Žabljak, Šavnik i Plužine. Kako su članove Udruženja do sada činili jedino proizvođači sa Žabljaka, a u postupku je imenovanje novog predsjednika Udruženja i revidovanje spiska članova, mišljenja smo da je potrebno napomenuti proizvođače iz Šavnika i Plužine da imaju mogućnost zaštite svog proizvoda jer do sada nijesu iskazivali interesovanje. Obratili smo se poljoprivrednim službama da o tome obavijeste proizvođače iz svojih opština, kako bi organizovali sastanak sa njima – objašnjava Leković.
Po riječima Leković ima više razloga slabog interesovanja za sticanje sertifikata.
- Krajem 2019. godine preduzeću za kontrolu i izdavanje sertifikata iz organske poljoprivrede ,,Monteorganika“ Udruženje proizvođača durmitorskog skorupa je uputilo prijavu za sertifikaciju zaštićenog poljoprivrednog proizvoda. Međutim, zbog epidemiološke situacije sa korona virusom, kao i činjenicu da je predsjednik Udruženja Žarko Karadžić preminuo, tokom 2020. godine nije bilo daljih aktivnosti po tom pitanju – kaže Leković.
PROCEDURA
Put do sticanja sertifikata je zahtjevan, počinje učlanjenjem u Udruženje koje podnosi prijavu sertifikacionom tijelu preduzeća ,,Monteorganika“.
- Zainteresovni proizvođači nakon sticanja članstva u ovom udruženju, trebalo bi da proizvodnju usklade sa specifikacijom proizvoda kako bi ušli u proces kontrole. Postupak sertifikacije je zahtjevan, sve faze proizvodnje skorupa koja započinje ekstenzivnim gajenjem stoke i njihovom ishranom na pašnjacima i prirodnim livadama, nastavlja mužom i preradom mlijeka, odvija se na području Plužina, Šavnika i Žabljaka. Nakon što sertifikaciono tijelo izvrši kontrolu, odluku o dobijanju sertifikata donosi na osnovu odobrenog izvještaja o kontroli. Sertifikator odluku o izdavanju sertifikata donosi ukoliko rezultati kontrole i laboratorijskih ispitivanja ukažu da je proizvodnja usaglašena sa zahtjevima specifikacije. Nakon izdavanja sertifikata njegov je nosilac Udruženje, a uz sertifikat se dobija i spisak (prilog) usaglašenih proizvođača - članova Udruženja. Na osnovu sertifikata i priloga članovi Udruženja stiču pravo na korišćenje oznake zaštićenog proizvoda – navodi Leković.
Ona poručuje stočarima da su koristi od sticanja sertifikata brojne, na dobitku su i proizvođači skorupa i kupci.
- Proizvođačima je dodatna vrijednost mogućnost boljeg plasmana skorupa na tržištu, a potrošačima će biti potvrda da će dobiti autohtoni, kvalitetan proizvod koji je sigurno proizveden po tradicionalnoj recepturi – kaže Leković uz napomenu da je dobijanje sertifikata besplatno.
Pavićevići iz Kovčice proizvode organsku hranu
U selu Kovčica na Jezerskoj visoravni na oko šest kilometara od Žabljaka durmitorski skorup proizvodi porodica Pavićević. Domaćin Zoran Pavićević ponosno kaže da njihovo gazdinstvo ima status organske proizvodnje.
- Bavimo se povrtarstvom, ratarstvom i stočarstvom, to nam je osnovna djelatnost od koje prihodujemo. Naša stoka hrani se organskom hranom od koje dobijamo zdrave i kvalitetne proizvode. Držimo pet krava i proizvodimo nekoliko vrsta sira, maslo, surutka, kisjelo mlijeko i oko 100 kg skorupa godišnje. Durmitorski skorup proizvodimo dugi niz godina, odnosno prenosi se proizvodnja sa generacije na generaciju. Prodajemo ga u okruženju, na sajmovima, prodajom na kućnom pragu, a najviše kroz agroturizam – priča Pavićević.
On ističe da je procedura sertifikacije mliječnih proizvoda komplikovana jer, između ostalog zahtijeva slobodno kretanje stoke. Taj uslov Pavićevići ispunjavaju većio dio godine, osim kako objašnjava, u zimskim mjesecima kada stoka mora biti vezana.
Po njegovim riječima proizvodnja durmitorskog skorupa dominira na području Žabljaka. Od ostalih vrsta razlikuje se po specifičnom načinu proizvodnje, čuvanja i skladištenja.
- Naše podneblje obiluje raznovrsnom florom, prostranim pašnjacima, zdravom vodom i čistim vazduhom. Dobija se od ovčijeg, kravljeg i kozjeg mlijeka koje mora biti bakteriološki ispravno, što znači da stoka mora zdrava. Bitno je naglasiti da proizvodnja skorupa zahtijeva viliku higijenu prostora, posuda i planinke. Svi ti faktori zajedno doprinose da proizvod bude vrhunskog kvaliteta kao takav je zaštićen i brendiran što nam dodatno daje benefite u realizaciji i prometu – kaže Pavićević.
Šesti zaštićeni proizvod
Osim durmitorskog skorupa Crna Gora je oznakom porijekla zaštitila još pet proizvoda - njeguški pršut, pljevaljski sir, crnogorski goveđi pršut, crnogorsku stelju i crnogorski pršut.
Dijana Leković podsjeća da je od ideje da dobije oznaku porijekla do realizacije proteklo nekoliko godina.
- NVO Udruženje proizvođača durmitorskog skorupa osnovano je 2017. godine, nakon čega je pokrenulo postupak zaštite oznakom porijekla koja, shodno Zakonu o šemama kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, predstavlja najveći oblik zaštite. Nakon sprovedene procedure durmitorski skorup početkom 2019. godine postaje šesti zaštićeni proizvod u Crnoj Gori – kaže Leković.
