Vijest od prošle sedmice da je osnivač kompanije Tesla Ilon Mask kupio količinu bitcoina vrijednu 1,5 milijardi dolara navela je brojne kritičare njegovog sistema vrijednosti da se na način na koji posmatraju njegove poslovne odluke osvrnu i na ovu digitalnu valutu. Mask je jedan od ko zna koliko ljudi koji su toga dana kupili neku količinu bitcoina. Da je postojao podatak da je svoju ušteđevinu na kupovinu bitcoina istovremeno potrošilo nekoliko stotina hirurga, slikara ili taksista vjerovatno bi i to bilo materijal za oblikovanje teorije da je riječ o valuti koja privlači određeni profil ljudi.
Imati jedan zajednički detalj ne znači biti sličan, još manje biti tipičan predstavnik nečega. Mask nije tipičan predstavnik vlasnika bitcoina isto kao što nije ni bilo ko drugi ko ga posjeduje. Njegov povod za trošenje ovolikog iznosa je način investiranja u neke servise koje će kompanija omogućiti u budućnosti.
Nesumnjivo je da bi i Mask, kao i bilo ko ko je u ovom trenutku vlasnik bitcoina, želio da njegova vrijednost nastavi da raste, ali njegova svrha, niti razlog postojanja svakako nijesu u ostvarivanju zarade na promjeni njegove vrijednosti. Ne, baš kao nije ni bilo šta čime se na nekoj berzi trguje, na primjer – kafa, koja je berzanska roba i na čijoj promjeni cijene je moguće zaraditi čitavo bogatstvo, ali prva pomisao na ovu biljku je napitak koji se dobija od njenog zrna i uloga koju ima u životima milijarde ljudi.
Diversifikacija
Razloga da kompanija kao što je Tesla uvrsti bitcoin u svoju imovinu je mnogo, a najočigledniji od njih svakako je želja za diversifikovanjem gotovine i gotovisnkih ekvivalenata kako bi obezbijedila operativnu likvidnost, a zatim i generisale prinose uz ograničavanje rizika. Rizik se u ovom smislu povećava u slučaju naglog pada cijene, ali sa druge strane kompaniji omogućava znatno viši nivo fleksibilnosti u budućem poslovanju.
Potez bio izuzetno značajan i kada se posmatra iz marketinškog ugla, jer poslati poruku da ćete ubrzo inovativni proizvod kakav je električni automobil moći da naplatite u digitalnoj valuti znači informisati javnost da imate kapacitete da sredstvo plaćanja čija vrijednost u velikoj mjeri oscilira ne predstavlja problem u knjigovodstvu dodatni je način ulivanja povjerenja. Biti prvi proizvođač automobila koji je to omogućio je priča za sebe. Međutim, ono što je bilo ključno u ovom trenutku je i traganje za što efikasnijim načinom zaštite od zaštita od hegemonije američkog dolara kao svjetske rezervne valute, koja je danas na najvišem nivou od Drugog svetskog rata.
Dinamika promjene cijene možda najjasnije ilustruje zašto ovaj potez ne treba posmatrati kao tipičnu, unovčivu investiciju. Sa aspekta kupca koji želi neki Tesla model od skoro 50.000 dolara, koliko u trenutku pisanja ovog teksta skoro da vrijedi jedan bitcoin, uočljiva je dilema – zašto kupiti vozilo danas kada će, u slučaju rasta bitcoina u bliskoj budućnosti za taj iznos digitalne valute možda moći da se kupi najskuplji model. Uz to, treba čunati i na amortizaciju vozila kroz vrijeme, kao i povećanje troškova održavanja, što je loša okolnost za kupca.
Kompaniji, međutim, ne bi pogodovalo da vrijednost bitcoina krene silaznom putanjom. Ipak, suština je da će se stvarna cijena proizvoda neprestano mijenjati, što bi, sa druge strane, moglo otvoriti put novom pogledu na tržište – da stvarna vrijednost zapravo i ne postoji izvan poređenja sa onim čija je promjena vrijednosti relevantna za nju.
Uzroci i posljedice
Sve ovo dogodilo se neposredno nakon što su nam dešavanja vezana za cijenu akcija kompanije GameStop zapravo pokazala da nikada ranije nije postojao primjer kolektivnog pokreta akcionara čiji je cilj samo povećanje vrijednosti imovine kompanije. No, za razliku od ovog jedinstvenog klasnog pokreta, Mask je neko ko je na sasvim suprotan način uticao na rast tražnje u sferi kriptovaluta miješanjem ozbiljnosti sopstvenog položaja sa atipičnim načinom komuniciranja.
Pravila igre na finansijskim tržištima ostaju ista i neće ih promijeniti ni Redditovci, ni Mask. Rast tražnje uvijek će uticati na porast cijene. Način na koji percipiramo vrijednost oduvijek je i zauvijek će biti podložan promjenama.
Novac je nastao mnogo prije pojave kapitalizma i postojaće dugo nakon njega, najvjerovatnije u ne tako dalekoj budućnosti samo u formi u kojoj sada postoji bitcoin. Bitcoin je postojao čitavih 12 godina prije nego što je Mask odlučio da ga kupi u iznosu trećine crnogorskog BDP-a. Nije ga oblikovao i nije mu dao novo značenje.
Kao što ni Vagnerove opere sa početka priče nijesu napisane da budu zloupotrijebljene u bilo koje svrhe, tako ni ono što Mask radi s bitcoinom nije stvarni razlog zbog kojeg digitalni novac postoji.
Autorka je doktorand u oblasti blockchain tehnologije. Ovo je treći od 15 tekstova u serijalu Analiza digitalnih transakcija, koji objavljujemo na našem portalu.
