Bitcoin je kreiran 3. januara 2009. godine s namjerom da bude digitalna valuta koja nije pod kontrolom banaka, niti dio finansijskog sistema koji je samo nekoliko mjeseci prije toga cijelom svijetu zadao tolike probleme nakon kojih je mnogima trebala čitava decenija da se oporave. Zamišljen kao odgovor na surovu bankarsku praksu, u početku su ga mnogi gledali s nevjericom i podozrenjem... Sada žale zbog toga.
Za razliku od valuta koje kao zvanično sredstvo plaćanja regulišu centralne banke, vrijednost digitalne valute bitcoin ne određuje nijedna institucija, već odnos ponude i tražnje, tj. onaj iznos koji su kupci spremni da plate. Stoga je isključivo tržišni princip, odnosno veća tražnja – veća i cijena – ono što utiče na promjenu vrijednosti, s obzirom na to da se nivo ponude ne može povećavati.
Razloga za tražnju je bezbroj, kao i kada je bilo šta drugo u pitanju, no onaj najučestaliji je seljenje kapitala iz svega onoga što u datom trenutku ne uliva povjerenje, što je posebno vidljivo u vrijeme globalnih ekonomskih previranja – kriza i trgovinskih ratova, zbog kojih mnogi odustaju od valutnih parova, zlata, nafte itd.
Nasuprot monetarnoj politici zemalja koje su skoncentrisane na valute i koje su, prema tome, podložne političkim i ekonomskim kretanjima, ekosistem unutar kojeg funkcioniše bitcoin je u potpunosti decentralizovan monetarni sistem u kojem nijedna centralna vlast ne upravlja monetarnom strukturom. Zbog toga se razmjena bitcoina odvija u skladu sa preciznim pravilima i prema strogom protokolu. Ovaj proces dešava se na blockchain mreži, a sve transakcije na njoj su nematerijalne i šifrovane.
Šta utiče na promjenu cijene
Cijena bitcoina varira jer u odnosu na druge kriptovalute on obuhvata najveći obim transakcija, ali tržište mu je i dalje relativno malo u poređenju s tržištima valuta ili berzanske robe i zbog toga je vrijednost izložena većim fluktuacijama. Kada je riječ o ponudi ona je ograničena na inicijalno izdatih 21 milion jedinica, zbog čega tražnja prati njegovo deflatorno kretanje kako bi se održala stabilnost cijena.
Osim ovoga, na nivo tražnje utiču i događaji koji koriste ili štete njegovoj reputaciji. Primjera radi, tokom prvog talasa njegovog intenzivnijeg rasta, kada mu se vrijednost sa 50 dolara za nekoliko mjeseci povećala na 250, a pola godine kasnije premašila 1.000 dolara, neke od najvećih banaka u svijetu govorile su o njemu kao „balonu“, rizičnoj pojavi, poručujući da će svi oni koji investiraju ubrzo zažaliti. U međuvremenu pojavio se i elektronski novac kao što je Onecoin, koji je predstavljao jednu od najvećih prevara u svijetu digitalnog novca, jer je bio zasnovan na piramidalnoj šemi, no njegovi promoteri poistovjećivali su ga sa bitcoinom, što je zbunjivalo javnost i uslovilo da vrijednost počne naglo da pada.
Međutim, kada su tehnološke kompanije počele da testiraju primjenu blockchain platforme, na kojoj bitcoin funkcioniše, unutar svojih servisa i počele da nude mogućnost plaćanja ove vrste, a iste one banke koje su u početku najviše kritikovale ovu pojavu omogućile njegovu razmjenu za fizički novac u oba smjera, došlo je do vraćanja povjerenja, koja mu je podigla vrijednost iznad nove psihološke granice od 10.000 dolara. Oscilacije su nastavljene u međuvremenu shodno nizu tržišnih, ali i političko-ekonomskih dešavanja, u kojima najveću ulogu igraju odnosi SAD i Kine, uključujući i sve političke odluke koje mijenjaju tok njihove privredne saradnje.
Promjena u sferi korisnika
U vremenu krize postalo je najuočljivije koliko je vrijednost zapravo uslovljena percepcijom ulagača – neko će kupiti bitcoin zato vjeruje da će cijena rasti u bližoj ili daljoj budućnosti. Razlozi pada cijene variraju od neuspjeha kod primjene neke tehnologije osmišljene da bude dio ovog procesa, preko političkih pritisaka vezanih za njegovu regulaciju kao dio agende vlada nekih zemalja, do širenja dezinformacija koje su neposredno nakon njegovog nastanka plasirali brojni mediji i javne ličnosti početkom prošle decenije. Odluke vlada, gradova i drugih javnih subjekata ne moraju da budu represivne, već mogu i da stimulišu plaćanje bitcoinom kroz unapređenje infrastrukture ili ukidanje poreza na jedan dio transakcija. Na primjer, ako na nekoj destinaciji omogućite plaćanje bitcoinom ta vijest se kao veoma interesantna širi ostvarujući dva cilja – dobar način promocije i privlačenje investicija. Neko će bitcoinom platiti ulaznicu za muzej, a neko poželjeti da pokrene biznis baš u takvom ambijentu.
Za razliku od onoga što je bio trend kada je bitcoin nastao, njega danas ne posjeduju pretežno entuzijasti koji ga kupuju da bi jeftinije platili neku video-igru, studenti i, generalno, mlađa populacija niže platežne moći, već vlasnici ozbiljnog kapitala kojima se otvara mogućnost da na ovaj način troše novac. Primjer koji možda najbolje pokazuje koliko se sve promijenilo je događaj iz maja 2010. kada je jedan vlasnik veće količine bitcoina odlučio da poruči dvije pizze u piceriji na Floridi koja je davala mogućnost plaćanja ovom digitalnom valutom. Bitcoin je tada bio toliko male vrijednosti da je račun, koji bi inače iznosio 25 dolara, platio uz pomoć 10.000 digitalnih novčića, čiji je dolarski ekvivalent tada ukupno iznosio 41 dolar, ostavivši piceriji kusur.
Vjerovatno se mnogi često pitaju koliko danas vrijedi bogatstvo onih koji su tada za jedan dolar kupili oko 400 bitcoina. Ako još ima takvih primjera onda su izuzetno rijetki, jer jedino što bi vas moglo natjerati da ne odlučite da prodate svoje novčiće toliko dugo je da zaboravite šifru ili da vam uređaj na kojem ste instalirali digitalni novčanik bude toliko dugo nedostupan, a sve vrijeme funkcionalan. Mnogi su prodali ono što su posjedovali u fazama kada bi cijena za skoro godinu porasla sa 250 na 1.000 dolara, uvjereni da su napravili odličan potez, kako je tada izgledalo. Prethodna godina pokazala je kojom dinamikom cijena ove kriptovalute može da raste u situacijama kada ljudi širom svijeta gube povjerenje u sve drugo na tržištu čija se vrijednost zbog pandemije urušavala neočekivanom brzinom. Prvo su posljedice krize bile vrlo vidljive, a zatim je povjerenje počelo da se vraća, naročito u posljednjem kvartalu 2020. godine.
Uticaj krize i oporavka
Nakon što je 2017. dostignut prag od 19.000 dolara globalna klima nije naročito pogodovala ulaganju u bitcoin, jer se nakon konačnog oporavka gotovo svih velikih tržišta od posljedica globalne ekonomske krize s kraja prve decenije ovog vijeka, svijet konačno okrenuo opuštenijem trošenju. Prethodna godina u potpunosti je preokrenula percepciju trošenja i štednje, pa se svijet opet vratio bitcoinu.
Dinamičniji rast vrijednosti počeo je u oktobru 2020. kada je servis za online plaćanja PayPal najavio da će integrisati bitcoin i druge kriptovalute kako bi se mogle koristiti u transakcijama, prvo na američkom, a zatim i evropskom tržištu ove godine. Riječ je o kompaniji koja ima više od 360 miliona korisnika širom svijeta, koji će imati priliku da u svojim PayPal elektronskim novčanicima imaju kriptovalute. Ovo je u velikoj mjeri pomoglo da šira javnost upozna karakteristike i ulogu bitcoina, jer je najava kompanije PayPal zapravo ilustrovala kako bitcoin služi za plaćanje, a ne samo za zaradu na promjeni njegove vrijednosti.
Dinamičniji rast vrijednosti počeo je u oktobru 2020. kada je servis za online plaćanja PayPal najavio da će integrisati bitcoin i druge kriptovalute kako bi se mogle koristiti u transakcijama, prvo na američkom, a zatim i evropskom tržištu ove godine.
Sa druge strane, kada su uvidjele da će biti neophodno rješavati ekonomske posljedice pandemije Evropska centralna banka, Banka Engleske i američke Federalne rezerve započele su novu fazu ekspanzione politike koja je već veoma niske kamatne stope gurnula na još niže ili čak negativne nivoe. Ovo je značilo da će investitori morati da otkriju da će dio uobičajenih investicionih aktivnosti ne samo biti neisplativ, već stvarati dodatni trošak, zbog čega je bilo neophodno preseliti kapital u ono što će mu makar privremeno sačuvati vrijednost.
Vrijeme koje tek dolazi
Sve ovo je samo početak značajnijeg interesovanja za bitcoin šire javnosti, jer će svoj kapital u ovu sferu tek početi da sele tradicionalni investitori na način na koji su nekada to radili kada je u pitanju bilo zlato. Nakon što je efektu koji je na ovom tržištu stvorio PayPal dodata ekspanzivna politika centralnih banaka doslovno je izbrisana svaka mogućnost povratka na tradicionalno tržište državnih obveznica ili imovine s fiksnim prihodom.
Drugim riječima, ulazak ovakvih aktera u trgovinu bitcoinom omogućilo je da ona bude ne samo način za zaradu na cjenovnoj razlici, već i instrument za srednjeročno ili dugoročno skladištenje vrijednosti. Politike vodećih centralnih banaka koje će se sprovoditi u ovoj godini učiniće da valute kojima one upravljaju vrijede manje kako bi se stimulisao izvoz. Svako ko ima veći kapital u takvim uslovima ne želi da ga čuva u nekoj od valuta čija će vrijednost padati, već u „sigurnoj luci“, kakva je nekada bila zlato, u nešto što će donijeti dodatne mogućnosti zarade.
Pitanje koje se nakon svega navedenog nameće je šta bi se dogodilo kada bi sav kapital koji u ovoj fazi prelazi u bitcoin bio naglo povučen ka nekim drugim oblicima investiranja. Vjerovatnoća da do toga dođe u dogledno vrijeme je do nivoa nezamislivosti mala, jer je upravo ovakav trend garant rasta cijene bitcoina. Taj rast ne samo da neće uvijek biti brz, već neće biti ni konstantan, ali će za takvo nešto uvijek postojati mogućnost. Sredstva izvučena iz takvih uloga u bilo kojoj postojećoj opciji ne bi mogla da se regenerišu toliko brzo, zbog čega će takve namjere i izostati, budući da bi takvi potezi bili neisplativi dok god se tržištu ne dogodi nova finansijsko-tehnološka revolucija, a ova je tek počela.
Autorka je doktorand u oblasti blockchain tehnologije. Ovo je drugi od 15 tekstova u serijalu Analiza digitalnih transakcija, koji od ovog mjeseca objavljujemo na našem portalu.
