"Od oko 250 nominacija pristiglih ove godine članovima žirija nije bilo lako odabrati šest žena preduzetnica godine za 2023., ali mislim da su odabrali dobro. Zahvaljujem se svim kandidatkinjama i čestitam onima koje su večeras ponijele ovu prestižnu titulu. Naklanjam vam se i pozdravljam to što ste nam dopustile da inspiraciju crpimo iz vašeg uspjeha. Znam da iza svake od vas leži naporan rad, besane noći, žrtvovanje, ali i snaga, istrajnost, posvećenost i hrabrost. Doprinos žena preduzetnica je ključan za napredak Zapadnog Balkana i ovom inicijativom odajemo skromno priznanje hrabrim i snažnim ženama koje su se usudile da se bore protiv stereotipa i donesu promjene", rekao je šef Političkog odjela Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović obraćajući se prisutnima u ime generalne sekretarke ove organizacije.
"Navest ću samo nekoliko podataka kako bih ilustrovao ukorijenjene stereotipe. Jedna od dvije žene na Zapadnom Balkanu nije na tržištu rada, dok je samo jedna od četiri vlasnika firmi žena. Samo 18% članova odbora najvećih firmi u regionu su žene. Ne možemo ove stereotipe i loše statističke podatke promijeniti samo 8. marta jednim lijepim buketom cvijeća ili kutijom čokolade, a sigurno ne samo riječima. Potrebna nam je paradigmatska, sistemska promjena koja dolazi iz razumijevanja da su žene važan udio u ljudskom kapitalu u našim društvima. Mi u Vijeću za regionalnu saradnju zaista radimo na svemu onome o čemu govorimo. Nismo slučajno uspostavili Regionalnu mrežu žena u preduzetništvu kojom se prepoznaje značaj mreža podrške za razvijanje ženskog preduzetništva i ovo priznanje je dio te inicijative", zaključio je Kapetanović.
Osim Kapetanovića, prisutnima se u uvodnom dijelu obratila i Anna Vezyroglou iz Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju dok je Nafisa Latić, TV voditeljica, vodila ovaj događaj.
Zbog velikog interesovanja i kvaliteta pristiglih nominacija, ove godine smo odlučili da uvedemo posebno priznanje žirija za još šest izuzetnih žena, a to su Ivana Gazivoda za preoblikovanje društvenih rodnih normi, Blerina Bombaj za promociju zdravog načina života, Zorica Đukić za promociju balkanske kuhinje, Liridona Osmanaj za promociju mentalnog zdravlja, Ksenija Nikolova za osnaživanje žena i Danka Živković za razvoj porodične firme.
Cilj inicijative pokrenute prije dvije godine u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište 2021-2024. i programa za ekonomsko osnaživanje žena Vijeća za regionalnu saradnju je da se oda priznanje ženama koje su pokrenule i razvile posao i pri tome doprinijele novim i održivim radnim mjestima za druge žene i muškarce u našem regionu. Projekat finansira Evropska unija.
U nastavku teksta date su kratke biografije Žena preduzetnica godine sa Zapadnog Balkana za 2023.
Rigerta Loku se nakon 12 godina života u Italiji vratila kući da bi udahnula život napuštenoj zemlji njene bake i djeda. Registrovala je poljoprivredno gazdinstvo na kome uzgaja oko 200 koza autohtone vrste te prerađuje i prodaje biološke nusproizvode od mlijeka koza uzgajanih u prirodi.
Ilda Humić je majka troje, a uskoro četvero djece, zaljubljenica u modu i osnivačica firme Hi by Hilda. Dobro je poznata na društvenim mrežama. Zahvaljujući nalogu na Instagramu, Ilda je osnovala svoju firmu sa oko 15 zaposlenih koja se bavi ručnom izradom garderobe i drugih modnih artikala.
Hana Qerimi je osnovala dvije velike tehnološke firme i to Digital School, vodeću instituciju za kodiranje za djecu i tinejdžere osnovanu u Prištini, koja je kroz franšizni model prisutna u preko 20 zemalja, i StarLabs, firmu za razvoj softvera.
Nikolina Kovačević je tokom svoje karijere boravila u SAD gdje je obogatila svoje iskustvo, potom je vodila porodični ugostiteljski posao da bi na kraju osnovala firmu čiji je cilj da Crnu Goru pretvori u sinonim za luksuzna putovanja.
Irena Chaushevska Danilovska je ostvarena preduzetnica u oblasti neurotehnologija, mentorica za startup firme i vatreno zagovara istraživanje svemira. Aktivno podržava narednu generaciju startup firmi i posvećena je razvoju neurotehnologija za zanimanja za koja postoji velika potražnja i neuroplastičnosti u bestežinskom stanju kako bi se na taj način povećalo naše razumijevanje potencijala mozga.
Marija Ivanković Jurišić je dizajnerica tekstila i vlasnica tkačkog ateljea Marija Handmade preko deset godina. Umjetnički komadi tekstila su rezultat Marijinog istraživanja tradicionalnih tehnika tkanja i zasnovani su na principima održive proizvodnje u modnoj industriji.
Članovi žirija su bili: Andriola Kambo, Unija albanskih opština, Brankica Raković, urednica magazina Lola i vlasnica agencije za digitalni marketing Dot Media, Shqipe Breznica, direktorica u firmi Hilfe zur Selbsthilfe e.V., Branimir Žugić, suosnivač i direktor za programe Foruma za kreativne industrije i medije, Kotor, Zagorka Blaževska, izvršna direktorica Vita Nove, i Jelena Mihajlović-Tanasijević, šefica Odjeljenja za lokalni ekonomski razvoj pri udruženje lokalnih vlasti u Srbiji.
