Najveći problem s kojim se suočavaju prevoznici su, kako je naveo predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Đorđije Lješnjak, neredovan povrat PDV-a na koji pojedini čekaju godinama. S druge strane, direktor Poreske uprave Sava Laketić navodi da je u posljednje dvije godine dva i po puta povećan procenat uredno obrađenih zahtjeva, dodajući da je taj procenat trenutno 36 odsto, što je za njega "poražavajuće“
Iako v. d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić i direktor Poreske uprave Sava Laketić ne spore da je potrebno dodatno ubrzati procedure za povraćaj akciza na gorivo i PDV-a, na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, sazvanoj u vezi sa problemima crnogorskih prevoznika, ustvrdili su da je određeni pomak u tom dijelu ipak napravljen, ali i naveli da su u poslovanju pojedinih prevoznika utvrdili više neregularnosti, od kojih neke podliježu i krivičnoj odgovornosti.
Oni su bili i jedini čelnici crnogorskih institucija koji su se odazvali pozivu na ovu sjednicu, imajući u vidu da se nijesu pojavili ni ministar finansija Novica Vuković, ni ministar saobraćaja Radoš Zečević.
Krivične prijave
Vučinić je navela da je samo tokom ove godine izdato 68 prekršajnih naloga i podnijete tri krivične prijave protiv pojedinih prevoznika. Na njenu izjavu da bi, prije nego zatraže da se sredi stanje u institucijama, prvo trebalo da srede stanje u svojim redovima, predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Đorđije Lješnjak je kazao da se zalažu da se prekršaji i krivična djela objelodane, ali da to nije njihov posao.
“Ne mogu se saglasiti da smo mi ti koji bi trebalo da čistimo naše redove. Niti smo za to plaćeni niti imamo ovlašćenja. Za to platu primaju nadležne institucije i one bi to trebalo da rade. Mislimo da bi prilikom svakog nedozvoljenog prometa robe, ukoliko se utvrdi da je odgovoran vozač ili prevoznik, pored novčane kazne trebalo da im se oduzme i licenca”, kazao je Lješnjak.
Naveo je da im Vlada nije ispunila nijedan zahtjev, iako im je to bilo obećano krajem januara nakon čega su obustavili proteste na crnogorskim granicama. Tada su, kako je naveo Lješnjak, imali susrete sa ministrima finansija i ekonomije Novicom Vukovićem i Nikom Đeljošajem.
“Vuković je ključna osoba koja je trebalo da bude ovdje, jer smo sa njim razgovarali, dok sa Ministarstvom saobraćaja imamo najmanje problema”, kazao je Lješnjak.
Lješnjak tvrdi da je i Đeljošaj na sastanku u Privrednoj komori odustao od daljeg djelovanja u pravcu rješavanja njihovog problema, kada je, kako navodi, shvatio da ništa nije urađeno. Inicijalno su postigli kompromis i dobili, kako dodaje, zaključke da su njihovi zahtjevi opravdani uz obećanje da će dio biti riješen u roku od nekoliko dana, a ostali na nivou radne grupe. Zbog toga su, kako je naveo Lješnjak, i prekinuli protest u nadi da će to zaista biti tako.
“ Đeljošaj je na tom sastanku u PKCG rekao da je sramno da se došlo do toga da neko suštinski traži da se poštuju zakoni. Kazao je da je Vlada prevarila prevoznike i da on više nema s kim da radi i taj sastanak je tako prekinut. Od Đeljošaja smo dobili odgovor da više ne može da nam pomogne, kazao je da se razočarao u kolege i da on više nije adresa za njihove probleme”, tvrdi Lješnjak.
Godinama se, kako dodaje, o njihovom sektoru nije vodilo računa, što je posebno eskaliralo sa određenim odlukama posljednje dvije godine. Lješnjak je naveo da zbog svog djelovanja on i članovi Udruženja trpe torturu na granicama i to po nalogu određenih službenika Uprave carina, te da su pojedini prevoznici izašli iz Udruženja jer nijesu mogli da se nose sa pritiskom.
“Za deset godina nijesam imao toliko kontrola kao u posljednjih pola godine, isto je i sa nekim drugim kolegama. Stvoren je narativ da mi želimo da blokiramo državu, ali mi smo ljudi koji ovoj državi mnogo doprinose, svi prevoznici su na bijeloj listi poreskih obveznika”, kazao je Lješnjak, dodajući da zapošljavaju oko 4.500 domaćih radnika i plaćaju poreze isključivo ovoj državi.
Problemi
Najveći problem s kojim se suočavaju je, kako je naveo Lješnjak, neredovan povrat PDV-a na koji pojedini čekaju godinama. Tvrdi da su zbog toga što sistem Poreske uprave nije radio izgubili mogućnost povrata PDV-a iz inostranstva, te da kontrole prije nego im se odobri povrat traju mjesecima, kod nekih i godinama. Podsjeća da je zakonski rok 30 dana, ali da ne postoji zahtjev koji je riješen u tom roku, dodajući da preko 60 odsto prevoznika nije uspjelo da dobije povrat PDV-a u posljednje tri godine.
Laketić je kazao da Poreskoj upravi fali preko 200 zaposlenih, jer je 30 odsto radnih mjesta nepopunjeno. Smatra da su kontrole zahtjeva za povraćaj PDV-a nepotrebne, jer usporavaju proces i stavljaju fokus na najuredniji dio privrede. Pojašnjava da je rok za povraćaj od 30 do 60 dana, ali da se to odnosi na osnovan PDV, čemu mora prethoditi ili kontrola ili analiza rizika.
“U posljednje dvije godine dva i po puta je povećan procenat uredno obrađenih zahtjeva u ovom roku. Taj procenat je trenutno 36 odsto i dalje je za mene poražavajući i ne mirim se sa činjenicom da to ne može brže i urednije da se radi”, kazao je Laketić, dodajući da trenutno rade na trećoj izmjeni kako bi ubrzali procedure.
Naglasio je da tok i trajanje same kontrole zavisi od kvaliteta dokumentacije i urednosti poslovanja privrednih subjekata.
“Moram da kažem da smo mi u ovom sektoru otkrili niz nepravilnosti koje ukazuju ne samo na prekršaje, već imamo indicije i za određena krivična djela, što smo s drugim organima podijelili. Bilo je situacija da kamioni koji su po carinskoj dokumentaciji van zemlje, uredno sipaju gorivo u Crnoj Gori i isporučuju takve račune Poreskoj ili je jedno vozilo u pet minuta bilo na dva kraja države, što ukazuje na pokušaj zloupotrebe instituta povraćaja PDV-a”, kazao je Laketić te pozvao prevoznike na razgovore.
Akcize
Lješnjak je problematizovao i vraćanje akciza koja im je, kako navodi, smanjena sa 18 na 11 centi po litru dodajući da Vlada kad god smanji akcizu, oni ostaju bez tog dijela, te nikad ne znaju kada će se to desiti jer se odluka donosi u ,,pet do 12“. Sporno im je radno vrijeme na granicama i spor rad, osim toga ima problem i sa carinskim sistemom koji, kako je kazao Lješnjak, nije ni juče radio. Tvrdi i da postoji neujednačena praksa.
“Mi to predajemo u carinarnicama u Bijelom Polju, Podgorici i Baru, a kao da predajemo u tri različite države. Jer ono što je potrebno na jednom mjestu, a na drugom to ne traže”, kazao je Lješnjak.
U prilog tome je pokazao uplatnicu za taksu od pet eura na prelazu Dobrakovo, navodeći da je to jedina granica na kojoj je plaćaju. Vučinić je kazala da sa tim nije bila upoznata navodeći da su možda zaposleni pogrešno protumačili propis da je to potrebno te dodajući da će se ta praksa prekinuti.
Na zamjerku Lješnjaka da ne mogu da dobiju povrat za gorivo koje su sipali po kompenzaciji, Vučinić je kazala da to zakon propisuje još od 2015, dodajući da ne zna zbog čega se to dozvoljavalo do njenog dolaska na mjesto v. d. direktorice.
Lješnjak je problematizovao i što im se za povrat akcize traži dokaz o plaćanju, iako uglavnom njihov sistem poslovanja podrazumijeva i pružanje usluga i uzimanje goriva na odloženo plaćanje. Vučinić je kazala da je imajući u vidu da se akciza traži kvartalno, dovoljno da podnesu dokaz da imaju ugovor za kupovinu goriva na odloženo plaćanje.
Uprava carina do sada nije obavještavala medije o prekidima sistema, ali je juče neposredno nakon što je Lješnjak na sjednici ukazao na to, uputila saopštenje da je usljed tehničkih problema na strani provajdera trenutno onemogućena elektronska razmjena poruka.
Vučinić tvrdi da se carinjenje robe ubrzalo digitalizacijom i značajno smanjilo troškove privrede. Ipak ocjenjuje da prostora za ubrzavanjem povraćaja akciza ima.
“Žao mi je što nijesmo toliko ubrzali povraćaj akcize, ali kad sam ja došla u Upravu carina kašnjenje je bilo tri godine, insistirala sam da se to što prije vrati. Trudimo se da ih vraćamo što prije, da čekate što manje, jer je to vaš novac. Mi takođe imamo problem sa kadrom, nedostaje nam više od 20 odsto carinskih službenika, a zahtjevi Evropske komisije su da zaposlimo 120 službenika imajući u vidu da ćemo ulaskom u EU biti spoljna granica”, kazala je Vučinić.
Na zahtjev da je potrebno produžiti radno vrijeme carinskih terminala, Vučinić navodi da to nijesu tražili ni uvoznici ni špediteri, iako su oni pozvani da to urade ukoliko procijene da je potrebno.
“Granične ispostave rade 24 sata, a carinjenje robe svaki dan od sedam do 19 časova. Ne vidim razlog zašto bi se povećavalo radno vrijeme carinskih terminala”, kazala je Vučinić.
Lješnjak je ocijenio da bi oni bili zadovoljni da je to u praksi tako, ali nije.
“Ako carinski terminali rade to tada, to nam je u redu, ali ne rade. Za nas bi bilo dovoljno da rade i do 18 h. Ali ako se kamion ne pojavi do 13:30 na carinskom terminalu, tog dana se ne može ocariniti roba, već samo uskladištiti. Mi tražimo da nam se dozvoli da imamo carinjenje do 18 uveče”, kazao je Lješnjak.
Ružica Bajčeta iz Ministarstva finansija je naglasila da nema načina da im se odobri veći iznos za povraćaj akcize od postojećeg, navodeći da je zakonski minimum na nivou evropske regulative 330 eura na 1.000 litara, odnosno 33 centa po litru. Kazala je da je država po tom osnovu prošle godine vratila 8,4 miliona eura.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša naglasio je da je u Crnoj Gori akciza na dizel 44 centa i da država na to još i obračunava PDV, a da je akciza na benzin 50 odsto veća od evropskog minimuma.
Carinski sistem u zastoju
Đorđije Lješnjak je juče na sjednici ukazao da dolazi do čestih prekida u radu carinskog sistema, što je bio slučaj i juče.
“U ponedeljak nije radio sistem, kao ni jutros, nema sedmice u kojoj sistem ne radi jedan cijeli dan. Sistem je odličan, samo treba da radi, ali ne radi”, kazao je Lješnjak.
Maja Vučinić je to negirala navodeći da sistem radi, te da je normalno da se nekad dešavaju prekidi, ali da alternativa postoji kroz papirnu dokumentaciju.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša naglasio je da je u Crnoj Gori akciza na dizel 44 centa i da država na to još i obračunava PDV, a da je akciza na benzin 50 odsto veća od evropskog minimuma
Uprava carina do sada nije obavještavala medije o prekidima sistema, ali je juče neposredno nakon što je Lješnjak na sjednici ukazao na to, uputila saopštenje da je usljed tehničkih problema na strani provajdera trenutno onemogućena elektronska razmjena poruka.
“U toku su aktivnosti na otklanjanju tehničkih problema i ponovnom uspostavljanju nesmetane razmjene poruka. O uspostavljanju redovnog funkcionisanja elektronske razmjene korisnici će biti blagovremeno obaviješteni”, saopšteno je juče iz Uprave carina.
