Organizacije posvećene očuvanju sjećanja na Holokaust tvrde da te slike uznemiravaju preživjele i porodice.
Kritikovale su i Fejsbukovu matičnu kompaniju Metu, navodeći da ona omogućuje korisnicima da na njenoj platformu pretvaraju ova zvjerstva u „emocionalnu igru".
Postoji svega šačica autentičnih fotografija iz kruga koncentracionog logora Aušvic iz vremena Drugog svjetskog rata.
Ali posljednjih mjeseci, „spameri" vještačkom inteligencijom postavljaju lažne slike za koje tvrde da su potekle iz kruga logora, kao što su zatvorenica koja svira violinu ili ljubavnici koji se sreću na ogradi - privukavši desetine hiljada lajkova i dijeljenja.
„Ovde imamo nekoga ko izmišlja priče... za neku vrstu neobične emocionalne igre koja se vodi na društvenim mrežama", izjavio je Pavel Savicki, portparol Muzeja Aušvic u Poljskoj.
„Ovo nije igra. Ovo je stvaran svijet, stvarna patnja i stvarni ljudi kojima želimo i moramo da odamo poštu."
BBC je povezao mnoge od ovih slika sa nalozima mreže pakistanskih autora sadržaja koji tijesno sarađuju među sobom da bi zaradili novac na Fejsbuku.
Oni koriste Metin program za unovčavanje sadržaja (CM), sistem koji radi isključivo „po pozivu" i plaća korisnicima za sadržaje i preglede koji ostvaruju značajne rezultate.
Nalog pod imenom „Abdul Mugis", za koga se navodi da živi u Pakistanu, objavio je skrinšotove tvrdeći kako je zaradio 20.000 američkih dolara preko programa za unovčavanje na društvenim mrežama, među njima i Metinog.
U drugoj objavi vidi se kako je nalog sakupio više od 1,2 milijardi pregleda sadržaja u roku od četiri mjeseca.
BBC nije uspio da nezavisno da potvrdi zaradu bilo kog od tih autora.
Među mnogim objavama na Fejsbuku naloga Abdula Mugisa je i nekoliko slika, napravljenih pomoću vještačke inteligencije, fiktivnih žrtava Holokausta i lažnih priča u koje spada dijete koje se krije ispod podnih dasaka ili beba ostavljana na željezničkim šinama ispred koncentracionog logora.
BBC analiza onlajn aktivnosti naloga i desetine drugih kao što su on sugeriše da oni objavljuju gotovo isključivo „AI šoder".
Ovaj izraz odnosi se na slike i tekstove lošeg kvaliteta generisane uz pomoć vještačke inteligencije, obično pravljene u ogromnim količinama i razaslate svuda po društvenim mrežama.
Aušvic je postao popularna tema za stranice i grupe posvećene istoriji, a neke naslovljene „Bezvremene priče" i „Utočište istorije" objavljuju više od 50 puta dnevno.
U junu je Muzej Aušvic upozorio da nalozi poput ovih kradu njegove objave, obrađuju ih kroz modele vještačke inteligencije i često izvrću istorijske detalje ili u potpunosti fabrikuju narative i žrtve.
U objavi na Fejsbuku, iz Muzeja su napisali da ove slike predstavljaju „opasno izvrtanje" istorije koje „ne poštuje žrtve i narušava sjećanje na njih".
Savicki je rekao da čitav cunami lažnih slika podriva misiju Muzeja Aušvic da ukaže na Holokaust.
„Već smo počeli da dobijamo komentare na naše objave na Fejsbuku: 'Oh, pa ovo je fotografija nastala pomoću vještačke inteligencije'", rekao je on.
Preživjeli i porodice takođe su uznemireni navalom „AI šodera" o Holokaustu, prema organizaciji koja promoviše edukaciju i istraživanje o Holokaustu.
„Oni ne razumiju do kraja što vide“, kaže doktor Robert Vilijams iz Saveza za sjećanje na Holokaust.
On je rekao da preživjeli iz Holokausta osećaju „izvjesnu vrstu tuge što je ovo uopšte dozvoljeno da se desi", uprkos ulaganjima vlada i filantropskih organizacija u kampanje podizanja svjesti.
„Oni se osjećaju kao da njihovi napori nijesu bili dovoljni", rekao je on.
„Veoma je tužno što se to dešava sada, zato što će nas posljednji od preživjelih uskoro napuštiti".
Meta ne ohrabruje svjesno korisnike da objavljuju lažne priče, među njima i one o Holokaustu, ali njegov sistem nagrađuje objave sa velikim brojem interakcija.
BBC je pronašao i naloge koji objavljuju „AI šoder" iz Indije, Vijetnama, Tajlanda i Nigerije.
Da bi shvatio zašto ove mreže masovno proizvode određeni tip sadržaja, BBC je razgovarao sa Pakistancem Fazalom Rahmanom, koji je prijavljen u nekoliko programa za unovčavanje sadržaja na društvenim mrežama.
Kaže da je ovaj posao postao njegov jedini izvor prihoda.
Iako on tvrdi da lično ne proizvodi nikakve slike Holokausta i čak nije ni znao što ta riječ tačno znači kad smo mu se prvi put obratili, aktivan je u istim Fejsbuk grupama kao i oni koji to rade.
Rahman je rekao da Fejsbuk stranica sa 300.000 pratilaca može da donese vlasniku 1.000 dolara mjesečno ako ima „premijum sadržaj" namijenjen publici iz Velike Britanije, SAD i Evrope koja se više vrednuje.
Procjenjuje da su pregledi sa Zapada vrijedni osam puta više po objavi od onih iz Azije.
On kaže da je istorija kao tema pouzdan podstrekač onlajn saobraćaja.
I drugi autori sadržaja su saglasni sa tim.
BBC je video snimke s uputstvima „korak po korak" kako popularni modeli vještačke inteligencije mogu da se iskoriste za generisanje neprestanog izvora lažnih istorijskih slika i tekstova.
Na jednom takvom snimku, autor traži od četbota vještačke inteligencije da navede ključne istorijske događaje koji mogu da se iskoriste kao osnov za stvaranje sadržaja i jedan od odgovora bio je Holokaust.
U druge preporuke koje daju neki od autora sadržaja spadaju savjeti kako prevariti publiku, tako što će se njihova stranica izdavati za druge entitete kako bi izgradila publiku i postala kandidat za Metin CM program.
Fejsbuk posjeduje funkciju transparentnosti stranice, koja omogućuje korisnicima da prate prethodna imena stranica.
Koristeći nju, BBC je otkrio da su mnoge stranice koje objavljuju „AI šoder" o Holokaustu nekada objavljivale sadržaj izdajući se za čitav dijapazon drugih entiteta, među kojima su bile zvanične vatrogasne službe u SAD, komercijalne firme i američki influenseri - sve bez njihove dozvole.
Ove stranice, prema javnim objavama autora, mogu da se prodaju ili iznajme onima koji žele da se probiju na tržištu autora sadržaja.
BBC je postalao pitanja kompaniji Meta za nekoliko profila koji su objavljivali sadržaj vještačke inteligencije u vezi sa Holokaustom i takođe učestvovali u obmanjivanju publike.
Nekoliko od tih profila i grupa su uklonjeni, među njima i oni na koje se isprva žalio Muzej Aušvic u junu.
Portparol tehnološkog giganta rekao je da, iako te lažne slike ne krše njegovu politiku o sadržaju, on ih je istražio i otkrio da krše njegova pravila o izdavanju za nekog drugog ili trgovinu stranicama.
„Uklonili smo stranice i grupe na koje nam je ukazano i ugasili naloge koji stoje iza njih zbog kršenja naše politike o spamovanju i neautentičnom sadržaju", rekao je portparol.
Vještačka inteligencija je u prošlosti bila korišćena za komemoraciju Holokausta i oživljavanje priča pravih žrtav.
Ali doktor Vilijams iz Saveza za sjećanje na Holokaust upozorava da postoji opasnost da to može da doprinese osjećaju da se istorija Holokausta na neki način fabrikuje.
„Bilo koji oblik ekstremne manipulacije nešto je čega treba da se klonimo", rekao je on.
