Drakulić je vremenom postala najpoznatija hrvatska autorka širom svijeta, pri čemu se bavila i publicističkim i novinarskim radom.
Nakon završenih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pisala je za Start, Danas i NIN, pri čemu se naročito bavila temom feminizma.
Upravo je njena prva knjiga iz 1984. godine bila "Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji". Kroz tri godine, objavila je roman "Hologrami straha", koji je naišao na izuzetne reakcije čitalaca širom nekadašnje Jugoslavije.
Tokom devedesetih bila je i na meti napada nacionalista, a potom je objavila niz djela, poput „Kako smo preživjeli”, „Oni ne bi ni mrava zgazili”, „Café Europa”, „The Balkan Express”, „Tijelo njenog tijela”, „Basne o komunizmu”, „Ponovo u kavani Europa”, „Dora i minotaur: Moj život s Pikasom” .
Uporedo sa tim, njeni tekstovi objavljivani su, između ostalog, i u Njujork tajmsu, italijanskoj Republici i njemačkom Frankfurter algemane cajtungu.
Po njenim tekstovima rađeno je i više pozorišnih komada, a na renomiranom književnom skupu u Pragu 2010. proglašena je jednom od najuticajnijih spisateljica savremenog doba.
