Knjiga „Vojvoda barski: Luigi Kriskuolo i Crna Gora“, iz pera Aleka Barovića, predstavljena je sinoć u punoj Centra za kulturu u Danilovgradu.
O knjizu su, uz autora, govorili prof. dr Branislav Radulović, Dragan B. Perović, Vukota Vukotić i dr Srđa Martinović. Moderatorka večeri bila je novinarka Marija Mitrović.
Novo djelo mladog politikologa, koje je objavio Institut za vojnu istoriju Crne Gore, rezultat je istraživanja arhivske i bibliotečke građe, kroz koju autor rasvjetljava djelovanje ličnosti čiji je doprinos međunarodnoj borbi za crnogorsku nezavisnost ostao nedovoljno poznat crnogorskoj istoriografiji.
Barović kroz knjigu prati angažman Kriskuola, američkog bankara koji je, prema istraženoj građi, objavljivao tekstove i druge publikacije u cilju upoznavanja međunarodne javnosti sa položajem Crne Gore nakon 1918. godine.
Radulović: Knjiga koja otvara pitanja slobode, državnosti, političkog morala
“Postoje biografske knjige koje nas upoznaju sa jednim čovjekom, jednim događajem, jednim vremenom. Postoje i one, koje polazeći od pojedinačne biografije otvaraju mnogo šira pitanja. To su pitanja slobode, državnosti, političkog morala, međunarodne pravde i prava jednog naroda da se bori za svoju sudbinu”, kazao je dr Branislav Radulović.
Istakao je i da novo djelo budućeg doktora političkih nauka, Aleka Barovića pripada ovoj drugoj kategoriji knjiga.
“Pred nama je istraživanje koje u središte pažnje stavlja ličnost američkog bankara, čovjeka koji nije bio Crnogorac, koji nije živio u Crnoj Gori, ali je značajan dio svog života, javnog djelovanja posvetio crnogorskom pitanju i zalaganju za obnovu crnogorske nezavisnosti“, naveo je Radulović.
Podsjetio je da je Kriskuolo bio porijeklom sa juga Italije, te da je njegova porodica bila poznata po tome što su bili poštovaoci Garbaldija i njegovog pokreta.
“Kriskuolo je završio prestižni Kolumbija Univerzitet u Njujorku. Bio je to čovjek poslovnog svijeta, bankarstva i značajnih međunarodnih kontakata. Ipak, on u ovoj knjizi nije predstavljen kroz ono što je bio u svom naučnom i poslovnom stvaralaštvu već kroz svoje dugogodišnje interesovanje za Crnu Goru, njegovo političko djelovanje i nastojanje da se crnogorsko pitanje učini vidljivim u međunarodnoj javnosti”, ukazao je Radulović.
Perović: Dokaz da se veliki ideali ne brane rasipanjem energije na unutrašnje podjele
Dragan B. Perović naglasio je da Barovićev rad predstavlja detaljno sklapanje mozaika iz istorijskih dokumenata, prepiski i Kriskuolovih tekstova, poput njegovih proglasa o tome kako su saveznici izdali Crnu Goru.
„Knjiga ne analizira samo prošlost, već istražuje korijene zapadne spoljne politike prema Crnoj Gori i naglašava trajnu važnost očuvanja crnogorske državotvorne misli i identiteta na međunarodnoj sceni. U najkraćem, ovu knjigu možemo definisati kao sveobuhvatnu rekonstrukciju mreže crnogorskih agitatora i prijatelja koji su, predvođeni Kriskuolom, vodili neumornu diplomatsku i medijsku borbu za pravo, čast i slobodu Crne Gore nakon 1918”, istakao je Perović.
Kako je ocijenio, istorija o kojoj Barović piše podśeća i na našu najveću i najstariju bol – na naše prokletstvo pizme, jadnih sujeta i nesloge.
„Dok su stranci i rijetki crnogorski sinovi po svijetu ginuli za zajedničku ideju, domaće podjele i sitni interesi su slabili sopstvenu kuću. Kriskuolovo djelovanje je živi dokaz da se veliki ideali i istorijska pravda ne brane rasipanjem energije na unutrašnje podjele, već okupljanjem oko zajedničkog cilja. Ako je jedan stranac mogao da podredi svoj ugled odbrani crnogorske slobode, onda je krajnje vrijeme da i mi sami shvatimo da pravo na dostojanstvenu budućnost imamo samo ako prevaziđemo međusobne pizme”, poručio je Perović.
Podvukao je da Barovićeva knjiga nije samo podśetnik na prošlost, već jasan putokaz za sadašnjost.
„Ona nas opominje da sloboda i identitet nijesu jednom zauvijek dati darovi, već tvrđava koja se brani svakodnevno – radom, znanjem i, iznad svega, slogom. Barović je svojim radom pokazao kako nova, obrazovana generacija, njeguje śećanje na sve one koji su Crnu Goru pazili i nosili u srcu, istovremeno držeći stražu nad tom tvrđavom, nastavljajući put koji je započet. Na nama je da tu lekciju naučimo i da konačno progovorimo jednim glasom kada je u pitanju opstanak i afirmacija naše jedine domovine”, naveo je Perović.
Vukotić: Institucije u Crnoj Gori ćerale su nas da zaboravimo našu istoriju
Istoričar dr Vukota Vukotić ukazao je na značaj Barovićevog istraživanja, posebno u kontekstu činjenice da institucije u Crnoj Gori ne samo da nijesu rasvjetljavale skrivane strane istorije, već su nas, kako je podsjetio, ćerale da zaboravimo našu istoriju.
“Mi smo morali da zaboravimo, recimo, na Gradinu martinićku da bi neki drugi mogli da “usele“ svoga kneza tamo đe mu nije mjesto. Mi smo bili natjerani da zaboravimo Vojslavljeviće, zato što nije mogao nikako “dobri” Stefan Nemanja da bude krvolok i neko ko je sravnio crnogorske gradove. Mi smo morali da zaboravimo Balšiće, osim onoga jednoga koji je ujaku prepisao državu pod čudnim okolnostima… Nijesmo upamtili ni više od polovine Crnojevića, samo zato što je Stafanica Crnojević tri puta tukao vojske srpskoga despota ovđe na ovom prostoru“, podsjetio je Vukotić.
Martinović: Trajne poruke, čiji eho gromko i daleko odzvanja
Dr Srđa Martinović ukazao je da novo djelo Aleka Barovića pred čitaoce donosi iscrpno štivo o čovjeku koji je volio zemlju u koju nikada nije kročio nogom.
“Imponuje činjenica da u fundusu korica knjige pred nama počivaju dvije snažne emocije. Jedna Luiđija Kriskuola, vojvode barskoga i komandira crnogorske vojske - emocija prema Crnoj Gori, zemlji koja više nije postojala kao država u tom trenutku. Istovremeno tu je i osjećaj autora ove knjige Aleka Barovića prema toj emociji. A knjige koje počivaju na takvim temeljima uvijek imaju trajne stimulišuće poruke, čiji eho gromko i daleko odzvanja“, kazao je Martinović.
Naglašavjući da je riječ o knjizi o čovjeku posve neobičnog životnoga supstrata, ocijenio je da Barović njome “briše prašinu sa emajlirane slave davnih dana”.
“Ovo je svojvrsni otrg od tog zaborava. Odmajava on zamandaljene brave i obasajava nas svjetlošću istine”, poručio je, između ostalog, Martinović.
Barović: Dugujemo sjećanje onima koji su se borili za Crnu Goru
Autor djela, Alek Barović kazao je da mu je bilo posebno značajno da istraži i predstavi priču o Amerikancu italijanskog porijekla, koji je dao doprinos očuvanju imena i sjećanja na Crnu Goru.
„Uprkos svemu, evo nas noćas ovdje da slobodno pričamo o ljudima i događajima koji su nas sačuvali, koji su dali i posljednje atome svoje snage da bismo mi večeras mogli da zaspemo u nezavisnoj Crnoj Gori“, poručio je Barović.
Podsjetio je da je još prilikom promocije drugog izdanja knjige Jovana Jova Čubranovića „Najveći zločin u istoriji“ održane na Cetinju, ukazao na potrebu da se „skine prašina“ sa znamenitih crnogorskih ličnosti i događaja koji su, kako je istakao, nepravedno potisnuti iz kolektivnog pamćenja.
Barović je ukazao da je Crnogorcima gotovo čitav jedan vijek brisana kolektivna memorija, istorija i sjećanje, dok su ljudi i događaji koji su obilježili određene periode ostajali zaboravljeni.
Upravo je cilj ove knjige da rasvijetli sudbine pojedinaca i događaje o kojima se do sada malo ili nimalo znalo, a o kojima, kako je naglasio autor, nije bilo ni prostora da se govori. Na 250 strana on donosi građu koja do sada nije bila poznata široj javnosti, nastojeći da, kako je ukazao, tim ličnostima i događajima vratimo mjesto koje im pripada u crnogorskoj istoriji i kolektivnom pamćenju, te da im se na taj način oda zasluženo priznanje.
