U Skupštini Crne Gore danas je svečano obilježen završetak aktivnosti povodom 34. godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom.
"Programom je simbolično potvrđena posvećenost institucija, građana i stručne zajednice zajedničkom djelovanju u pravcu zaštite životne sredine i održivog razvoja", navode iz Skupštine.
Događaj su otvorili potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Popović je, istakla da je Dan ekološke države jedan od najvažnijih datuma u savremenoj istoriji Crne Gore, podsjetivši da je prije 34 godine postavljen uzvišen cilj - da Crna Gora postane ekološka država.
"Bila je to vizija dalekosežna i smjela, rođena iz potrebe da prirodu stavimo u središte svih politika, ne kao luksuz, već kao preduslov opstanka, kvaliteta života i održivog razvoja“, poručila je Popović, govoreći da ta ideja danas, kada smo suočeni sa klimatskim promjenama, zagađenjem i neodrživim upravljanjem resursima, ima još veću relevantnost.
Prema riječima Popović, ekološka država ne predstavlja samo formalnu deklaraciju, već kulturu odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima.
"Ona traži promjenu ponašanja, sistemsku podršku i političku hrabrost“, istakla je Popović.
Dodala je da Dan ekološke države treba da bude poziv na odgovornost, ali i inspiracija da Crna Gora nastavi putem ekološke održivosti, pravde i budućnosti dostojne generacija koje dolaze.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, naglasio je da Skupština Crne Gore ne ostaje samo u svojoj osnovnoj zakonodavnoj ulozi, već da preuzima i dio odgovornosti kroz aktivno učešće na terenu, u svojstvu partnera i inicijatora akcija.
"To je dobar primjer i snažna motivacija za sve nas da radimo više i bolje", poručio je Ćulafić, dodajući da je Ministarstvo sa velikim zadovoljstvom učestvovalo u brojnim aktivnostima u Mojkovcu, Danilovgradu i Kotoru, gdje su se građani odazvali u značajnom broju.
On je podsjetio da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima posebnu odgovornost u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
"To je jedno od najsloženijih i najzahtjevnijih poglavlja koje od nas traži promjenu pristupa, dugoročnu posvećenost i velika ulaganja“, istakao je Ćulafić, naglašavajući da je Ministarstvo već u prethodnoj godini ostvarilo značajne rezultate na tom polju.
Predsjednik Odbora Dejan Đurović podsjetio je da se Crna Gora prije više od tri decenije proglasila ekološkom državom, obavezavši se da njen napredak nikada neće biti suprotan prirodi.
"Ta obaveza danas dobija novu snagu i novo značenje“, naglasio je Đurović, dodajući da je jedno od najvažnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene. Kako je istakao, to nije tehničko pitanje, već pitanje svakodnevnog života građana – vazduha koji dišu, vode koju piju i pejzaža koje ostavljaju svojoj djeci.
On je posebno ukazao na aktivnosti sprovedene u okviru obilježavanja Dana ekološke države, među kojima su i stručni paneli organizovani u opštinama.
Đurović je podsjetio da je imao čast da bude panelista u Mojkovcu, zajedno sa prof. dr Milutinom Lješevićem, na temu „Zelena vizija Mojkovca između nasljeđa i mogućnosti“.
„Siguran sam da su uvidi i razmjena mišljenja o lokalnim ekološkim izazovima dali dodatnu vrijednost projektu i otvorili prostor za dalje zajedničko promišljanje i djelovanje u pravcu održivog razvoja i zaštite životne sredine“, kazao je Đurović.
Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, predstavio je izvještaj o sprovedenim aktivnostima u okviru pilot-projekta realizovanog od 9. do 20. septembra 2025. godine. Projekat je imao za cilj unapređenje politika zaštite životne sredine kroz konkretne mjere i uključivanje svih relevantnih aktera – od institucija i lokalnih samouprava, do civilnog sektora i
građana.
Kako navode iz Skupštine, posebnu pažnju privukla je ekološko-umjetnička instalacija „Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković, koja je simboličkim prikazom spojila prirodu i prostor političke odgovornosti. Instalacija, sačinjena od pažljivo odabranih biljnih elemenata, simbolizuje život, rast, različitost i prolaznost, podsjećajući na kolektivnu obavezu očuvanja prirodnog ambijenta.
"Završnom programu prisustvovali su poslanici, predstavnici ministarstava, institucija, lokalnih samouprava, partnerskih organizacija i civilnog sektora, čime je još jednom potvrđen inkluzivan i multisektorski pristup daljem razvoju Crne Gore kao ekološke države", navode iz Skupštine.
