Mauro Vieira je kolegama ministrima spoljnih poslova tokom uvodnog govora za sastanak G20 u Rio de Žaneiru rekao da Savjet bezbjednosti UN nije bio u stanju da spriječi ili zaustavi sukobe poput onih u Ukrajini i Pojasu Gaze.
"Multilateralne institucije nisu adekvatno opremljene da se nose sa trenutnim izazovima, što pokazuje neprihvatljiva paraliza Savjeta bezbjednosti u odnosu na sadašnje sukobe", rekao je Vieira, prenosi Beta.
Ministri spoljnih poslova 20 vodećih bogatih zemalja i zemalja u razvoju ove nedjelje razgovaraju o siromaštvu, klimatskim promjenama i pojačanoj napetosti u svijetu, postavljajući plan svog rada do samita G-20 18-19. novembra u Riju.
Jedan od ključnih predloga Brazila koji je dao predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva, jeste reforma institucija globalnog upravljanja kao što su Ujedinjene nacije, Svjetska trgovinska organizacija i multilateralne banke, gde on želi da se založi za jače predstavljanje zemalja u razvoju.
Ovaj ljevičarski lider je 18. februara ponovio svoju zainteresovanost za proširenje Savjeta bezbjednosti UN, razmišljajući o ulasku još zemalja iz Afrike, Latinske Amerike, kao i Indije, Njemačke ili Japana.
"Moramo dodati još ljudi i okončati pravo veta u Ujedinjenim nacijama, jer nije moguće da jedna država sama može da stavi veto na odobrenje nečega što su odobrile sve članice", rekao je Lula tokom državne posjete Etiopiji.
Da li će Lulin napor biti uspješan, ostaje da se vidi pošto su stalni članovi Savjeta bezbjednosti ranije glatko odbacivali pokušaje reformi koji bi rezultirali gubitkom njihove moći.
"Sada nema zamaha za reformu Ujedinjenih nacija. UN su u krizi i možda transformacija Savjeta bezbjednosti sada ne bi bila moguća", rekao je Lukas Pereira Rezende, politikolog Federalnog univerziteta Brazila Minas Žerais.
Vieira je rekao da je Brazil „duboko zabrinut“ širenjem sukoba širom svijeta – ne samo u Ukrajini i Gazi, već na više od 170 mjesta – prema nekim studijama.
Vieira je rekao da se više od dvije hiljade milijardi dolara godišnje troši na vojne budžete širom svijeta i da bi više od tog novca trebalo da ide u programe razvojne pomoći.
"Ako nejednakosti i klimatske promjene u stvari predstavljaju egzistencijalne prijetnje, ne mogu da izbjegnem osjećaj da nam nedostaju konkretne akcije u vezi s tim. To su "ratovi" koje moramo da vodimo 2024. godne", rekao je Vieira.
Lula je u srijedu sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u glavnom gradu Braziliji razgovarao dva sata o globalnom upravljanju i drugim pitanjima. Blinken koji je na trodnevnom putovanju u Brazil i Argentinu, kasnije se uputio u Rio na sastanak G20.
Razgovarali su i o sukobu u Gazi, uključujući hitan rad na olakšavanju oslobađanja svih talaca i povećanju humanitarne pomoći i poboljšanju zaštite za palestinske civile – navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta.
Lula je novinarima u nedjelju na samitu Afričke unije u Etiopiji rekao da „ono što se dešava u Pojasu Gaze i palestinskom narodu nije viđeno ni u jednom drugom trenutku u istoriji. U stvari, jeste kada je Hitler odlučio da pobije Jevreje“.
Izrael je zbog toga Lulu proglasio „personom non grata“, uložio protest brazilskom ambasadoru u Izraelu i tražio izvinjenje. Lula je zauzvrat pozvao brazilskog ambasadora da dođe kući, „na konsultacije“.
Poslije godina diplomatske izolacije pod bivšim desničarskim predsjednikom Žairom Bolsonarom, Lula je od povratka na vlast u januaru 2023. nastojao da ponovo postavi Brazil u centar svjetske diplomatije.
Ministri finansija G20 i predsjednici centralnih banaka trebalo bi da se sastanu sljedeće nedjelje u Sao Paolu, a drugi sastanak ministara spoljnih poslova zakazan je za septembar.
