
Većina turista koji putuju Jadranskom magistralom od crnogorske granice u sjevernom pravcu ne zna ništa o 'Vjetrenici', pećini u Hercegovini koja je naznačena na dobro obilježenom putokazu pored magistrale, oko 30 km sjeverno od Dubrovnika kod mjesta Slano. Čudno, jer je ovo jedna od najimpresivnijih pećina u dinarskim Alpima!

Ako volite prirodna čuda, nemojte propustiti da posjetite ovu pećinu. Uski asfaltni put vas vodi do Ćepikuća, gdje postoji mali granični prelaz sa Bosnom i Hercegovinom, pa dalje kroz surovo i planinsko kraško područje do sela Ravno, na ivici Popovog Polja. Pred vama se sada prostire Popovo Polje, prekriveno ogromnim vinogradima i voćnjacima, iako mnoge površine još uvijek nisu obrađene. Ravnica je poznata po svojim kraškim fenomenima, a posebno po rijeci Trebišnjici, tipičnoj 'rijeci ponornici'.

Na udaljenosti od 27 km od Jadranske magistrale stižete do sela Zavala, gdje se nalazi pravoslavni manastir. Tu možete naći ulaz u pećinu. Ture sa vodičem traju 40-60 minuta; one se organizuju svakog sata od 10 do 18 časova, a ulaznice koštaju 5,00 evra po osobi. Dobićete kacige i jakne jer je stalna temperatura u pećini oko 11 stepena Celzijusa. Vodič će vam dati dosta bezbjedonosnih uputstava, što je zaista neophodno, jer je prvi dio pećine veoma nizak i uzak. Čim uđete, osjetićete jak udar hladnog vjetra!
Ukupna dužina istraženog dijela pećine je 6 km, ali turistička staza – sa zaštitnim ogradama i osvjetljenjem – ima dužinu od 550 metara (dubina pećine je 25 m). Ustvari, geolozi su predvidjeli da bi se Vjetrenica mogla protezati sve do Jadranskog mora, pa čak i do ostrva Štitan. Pećinski sistem je naveden na Preliminarnoj listi zaštićenih područja UNESCO-a.
Nije teško shvatiti zašto dobijate kacigu: na prvih 150 metara pećine plafon je veoma nizak i moraćete sve vrijeme da savijate glavu dok ne stižete do prostrane 'dvorane'. Biće vam sada jasno zašto se ova pećina zove 'Vjetrenica': čim uđete, hladan vjetar duva veoma jako kroz hodnik, ali prestaje kada uđete u prvu dvoranu. Magično iskustvo!
Prolazite kroz razne zanimljive prolaze i vidjećete mala podzemna jezera sa rijetkim endemskim vrstama. Vodozemni pećinski daždevnjak Proteus anguinus (nazvan 'Ljudska ribica' zbog boje kože) je veoma rijedak i prilagođen je životu u potpunom mraku.
Arheološka otkrića pokazala su drevne pećinske medvjede i leoparde, prikazane na pećinskim crtežima za koje se procjenjuje da su stari preko 10.000 godina. Posebno 'Zlatna soba' djeluje veoma impresivno, kao i 'Tursko groblje', grupa stalagmita koja vas podsjeća na turske nadgrobne spomenike. Na kraju staze nalazi se 'Hajdučki stol', kameni sto i stolice koje su napravili prvi stanovnici ove pećine.
Nakon obilaska pećine, možete naručiti pravu 'hercegovačku' užinu u obližnjem restoranu 'Zavala': odlični dimljeni pršut, sir i kajmak iz regiona. Dobar restoran možete naći i u selu Ravno u bivšoj željezničkoj stanici (Hotel Stanica) Preporučujem!
(Fotografije: Marianne van Twillert-Wennekes, Paul Wennekes)
Tekst i fotografije su zaštićene autorskim pravima, prenošenje je dozvoljeno uz postavljanje linka i isticanje autora i izvora.