Posjeta glavnom gradu Slovenije, Ljubljani, je poseban doživljaj. Grad je osnovan još u 1. vijeku prije nove ere kao rimsko utvrđenje poznato pod imenom Emona. Ljubljana ima oko 300.000 stanovnika i poznata je kao jedan od najzelenijih i najprivlačnijih glavnih gradova u Evropi. Štaviše, 2016. godine proglašena je za evropsku zelenu prestonicu.
Najbolji period za putovanje je ljeto, ali ako putujete u kasno proljeće ili ranu jesen, grad će biti manje natrpan turistima.
Zamislite samo da je u centru zabranjeno koristiti automobile, tako da su obale rijeke Ljubljanice, koja teče kroz srce grada, slobodne za pješake i bicikliste.
Šta ima da se vidi u Ljubljani? Ako želite da obiđete najvažnije znamenitosti, biće vam sigurno potreban jedan dan, ili još bolje, jedan vikend.
Počnimo razgledanje sa Prešernovim trgom, centralnim trgom i omiljenim mjestom okupljanja u gradu, kojim dominira statua najvećeg slovenačkog pjesnika, Franca Prešerna.
Odmah južno od ovog spomenika nalazi se Tromostovlje, remek-djelo slovenačkog arhitekte Jože Plečnika. Kao što i samo ime sugeriše, sastoji se od tri odvojena-spojena mosta za šetnju – jednog centralnog mosta i dva bočna mosta.
Franjevačka crkva Marijinog Vavedenja iz 17. vijeka nalazi se na sjevernoj strani Prešernovog trga. Sa fasadom boje lososa i izbljeđelim bakarnim kupolama djeluje vrlo impresivno.
Odmah nakon mosta sa lijeve strane počinje i glavna pijaca, poznata kao Tržnice. Tu možete kupiti neki suvenir, voće i povrće, sir...
Lijepo je iskustvo šetati obalama rijeke Ljubljanice, sa svojim živahnim kafićima i otvorenim terasama, i otkrivati druge mostove, od kojih je Zmajev most – izgrađen 1901. godine – najznačajniji. Završen 1901. godine i posvećen jubileju cara Franca Josifa I, most je bio prva konstrukcija od armiranog betona koja je izgrađena u Ljubljani. Kako se priča, mostobrani su trebali biti ukrašeni krilatim lavovima. Šta god da se desilo, na kraju su ispala četiri veličanstvena zmaja. Zmajev most se pojavljuje na najprepoznatljivijim slikama Ljubljane.
Između ova dva mosta postoji još jedan zanimljiv pješački most na kojem se nalazi gomila katanaca koje ljubavnici zaključavaju kao simbol ljubavi. On je poznat kao Mesarev most. Tu ćete vidjeti skulpture posvećene grčkoj i jevrejskoj mitologiji, rađene od strane poznatog umjetnika Jakova Brdara.
Kada šetate kroz centar, pronaćićete mnoge zgrade koje je projektovao i sagradio Jože Plečnik; najljepši dio Ljubljane je vjerovatno Miklošičeva ulica.
Ovdje možete vidjeti mnoge građevine u secesijskom stilu, od kojih su posebno lijepe Galerija Emporum i Vurnikova kuća (Roza banka).
Gradska kuća i Robba fontana su glavni spomenici na Mestnom trgu, atraktivnom trgu sa kafićima i otvorenim terasama. Tu se nalazi i knjižara ’Trubarjeva antikvarnica’ posvećena Jugo-nostalgiji, gdje možete kupiti knjige i predmete iz stare Jugoslavije.
Od ovog trga možete produžiti do Starog trga sa Herkulovom fontanom, a dalje vas put vodi do Gornjeg trga sa crkvama sv. Jakoba i sv. Florijana. Ako nastavite još dalje stićićete do Ljubljanskog zamka.
Ljubljanski zamak, koji se već 900 godina uzdiže na brdu iznad grada, glavna je atrakcija Ljubljane. Vidikovac i bedemi pružaju divan pogled na grad, dok se u zamku nalazi izložba o slovenačkoj istoriji, muzej lutaka i brojne istorijske sale. Do njega se može doći i uspinjačom.
Ljubljanska katedrala (crkva Svetog Nikole) je još jedno zanimljivo mjesto. Prvobitno gotska katedrala, zamijenjena je baroknim stilom početkom 18. vijeka. Ali ono što posebno impresionira je prednji portal, poznat kao Slovenačka vrata, sa ugraviranim detaljnim i fascinantnim reljefom koji prikazuje značajna poglavlja iz slovenske istorije. Napravljen je 1996. godine povodom 1250. godišnjice hrišćanstva u ovoj zemlji.
Jedan kulinarski savjet: posjetite nacionalni rastoran Slovenska hiša, gdje možete probati
Ljubljana, zelena prestonica jedne zelene zemlje, mali grad sa velikim srcem, koji odiše svjetskim duhom!
(Fotografije: Marianne van Twillert-Wennekes, Paul Wennekes)
Tekst i fotografije su zaštićene autorskim pravima, prenošenje je dozvoljeno uz postavljanje linka i isticanje autora i izvora.


