Američke obavještajne službe dijele s Kijevom precizne podatke koji omogućavaju pogotke u ključne energetske tačke duboko unutar Rusije – uključujući i naftne rafinerije udaljene stotinama kilometara od bojišta.
Ova podrška, koja je do sada bila nepoznata javnosti, intenzivirana je tokom ljeta i postala ključna za izvođenje napada koje je prethodna Bajdenova administracija ranije obeshrabrivala.
Ukrajinski udari doveli su do porasta cijena goriva u Rusiji, što je Moskvu primoralo da ograniči izvoz dizela i poveća uvoz goriva iz inostranstva.
Tramp promijenio kurs prema Moskvi
Promjena američkog pristupa dogodila se nakon telefonskog razgovora između predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u julu. Dva izvora upoznata s razgovorom tvrde da je Tramp tada pitao Zelenskog može li Ukrajina izvesti udar na Moskvu ako Vašington odobri upotrebu oružja dugog dometa.
Prema istim izvorima, Tramp je tom prilikom signalizirao podršku strategiji kojom bi "Rusi osjetili bol" i tako bili natjerani na pregovore. Bijela kuća je naknadno pokušala ublažiti poruku, navodeći da je predsjednik "samo postavio pitanje, a ne podsticao dalje ubijanje".
Ipak, izvori iz američkih i ukrajinskih struktura potvrđuju da su SAD od tada znatno povećale operativnu podršku Kijevu. Američka obavještajna pomoć uključuje planiranje ruta, visine leta i vremenskih intervala, kako bi ukrajinski bespilotni napadi mogli zaobići rusku PVO mrežu.
Trojica sagovornika Financial Timesa tvrde da je Vašington uključen u sve faze planiranja, a američki zvaničnici priznaju da Ukrajina bira mete, dok SAD dostavlja podatke o ranjivostima objekata. Međutim, pojedini učesnici operacije navode da je Vašington ponekad i sam određivao prioritetne ciljeve, koristeći ukrajinske dronove kao "instrument za slabljenje ruske ekonomije".
Od uzdržanosti do potpune podrške
Trampova administracija je ranije bila suzdržana prema akcijama koje bi mogle dovesti do direktne eskalacije s Moskvom. No, njegovo razočaranje Putinom, naročito nakon neuspješnog samita na Aljasci, kako navode izvori, doprinijelo je promjeni kursa i dubljem američkom angažmanu.
Ova nova faza podrške oštro kontrastira ranijim mjesecima Trampovog drugog mandata, kada je privremeno zaustavio dijeljenje obavještajnih podataka i vojnu pomoć kako bi pritisnuo Kijev da započne mirovne pregovore.
Bijela kuća sada tvrdi da "rat nikada ne bi ni počeo" da je Tramp bio na vlasti 2022. godine, te da on "nastoji da ga zaustavi". No, izvori iz obavještajnih i odbrambenih krugova odbili su komentarisati detalje o američkoj ulozi u ukrajinskim napadima.
Ukrajinski dronovi pogađaju duboko u Rusiji
Ukrajina je u posljednjim mjesecima izvela seriju napada duboko unutar Rusije, koristeći domaće dronove i rakete. Predsjednik Zelenski je u srijedu izjavio da Ukrajina "radi s američkim obavještajnim službama prvenstveno na odbrani zemlje", ali nije komentarisao njihov doprinos ofanzivnim operacijama.
Prema njegovim riječima, uspjesi u "dubokim udarima" rezultat su tehnoloških nadogradnji i povećane domaće proizvodnje bespilotnih letjelica.
"Naši dronovi, raketni sistemi i projektili postaju sve bolji i brojniji," rekao je Zelenski.
Operacije uglavnom izvode Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) i Oružane snage, posebno jedinice za bespilotne sisteme. SBU je prošle sedmice saopštila da je njena elitna jedinica "Alfa" pogodila naftnu rafineriju Bašnjeft-UNPZ u Ufi, 1.400 kilometara od ukrajinske granice.
Riječ je o jednom od najvećih ruskih postrojenja koje snabdijeva vojsku gorivom i mazivima. To je bio treći napad na energetske objekte u ruskoj republici Baškortostan u samo mjesec dana.
U saopštenju za Financial Times, SBU je poručila da su "udarci dugog dometa usmjereni na uništavanje vojnog potencijala neprijatelja, uključujući njegove ekonomske sposobnosti", te da će Kijev nastaviti širiti obim operacija unutar Rusije.
Ruski gubici i nestašice goriva
Prema podacima istraživačke grupe Energy Aspects, najmanje 16 od 38 ruskih rafinerija pogođeno je u napadima, neke i više puta, čime je poremećeno više od milion barela dnevnog kapaciteta prerade. Video snimci na ruskim društvenim mrežama, čiju autentičnost su potvrdili Financial Times i nezavisni analitičari, prikazuju brojne naftne i gasne komplekse u plamenu.
Zelenski je rekao da je Moskva sada primorana da uvozi benzin "posebno iz Bjelorusije i Kine", te da je bila prinuđena ograničiti izvoz. Ukrajinski predsjednik procjenjuje da je Rusija zbog ovih napada izgubila do 20 posto proizvodnih kapaciteta goriva.
Tramp još nije donio odluku o eventualnoj isporuci krstarećih raketa Tomahawk Ukrajini, istakavši da želi "detaljnije razumjeti kako bi bile upotrijebljene". Zelenski je potvrdio da se ta opcija razmatra, dodajući da bi "mogla ojačati Ukrajinu i otrijezniti Ruse".
Američko obavještajno učešće, tvrde izvori, postalo je znatno konkretnije nakon julske komunikacije Tramp–Zelenski. Ta saradnja omogućila je Ukrajini da bolje mapira ruske sisteme protivzračne odbrane i planira precizne rute napada.
Tempo ukrajinskih udara na ruske naftne i gasne kapacitete dramatično je porastao tokom augusta i septembra, a posljedice su već vidljive: pad ruske proizvodnje, rast cijena goriva i povećani pritisak na Putina da traži izlaz iz rata, prenosi Klix.ba.
