In firme

Osnivač Netfliksa: "Jedan vanserijski programer vrijedi kao deset prosječnih"

Rid Hejstings, osnivač platforme Netflix, objavio je knjigu u kojoj je opisao trnovito putovanje striming servisa, ali i svoju filozofiju prilikom izbora saradnika.

Osnivač Netfliksa: "Jedan vanserijski programer vrijedi kao deset prosječnih" Foto: netflix
b92Izvor

"Tokom prvih nekoliko godina, kompanija je rapidno rasla i bili su nam neophodni softverski inženjeri. Fokusirali smo se na traženje najtalentovanije radne snage na tržištu. U Silicijumskoj dolini, većina najkvalitetnijih programera radila je za Google, Apple i Facebook, i bili su izuzetno dobro plaćeni", naveo je.

"Nismo imali dovoljno novca da ih dovedemo. Ipak, kao inženjer, poznavao sam tzv. ‘princip rok zvijezde’, koji je u softverskoj industriji poznat još od 1968. godine", nastavlja da objašnjava Hejstings.

Kontroverzno "pravilo" rezultat je studije sprovedene u Kaliforniji, pre 52 godine, koja je pokazala da najkvalitetniji programeri mogu da budu i deset puta produktivniji od prosječnih kolega.

"Uzimajući u obzir fiksni iznos novca koji sam mogao da potrošim na plate, i projekat koji je morao da se završi, imao sam pred sobom izbor: ili da zaposlim 10 do 25 prosječnih inženjera, ili da angažujem jednu ‘rok zvijezdu’ i platim joj znatno više nego što bih platio nekome drugom. Tokom godina, uvjerio sam se da najbolji programer ne povećava vrijednost 10 puta. On ili ona uvećava vrijednost 100 puta", napisao je on, a preneo CNBC.

Kako je pojasnio, razlog zbog kog su rok zvijezde među inženjerima toliko vrjednije od svojih kolega ne tiče se samo vještine kodiranja. Takve programere, naime, odlikuju i izuzetna kreativnost i sposobnost da uoče konceptualne šablone koje drugi ne mogu.

U kompanji Netflix, mnogi poslovi oslanjaju se na kreativnost i inovativnost. U svim kreativnim ulogama, prema mišljenju osnivača američke kompanije, najbolji su bar 10 puta kvalitetniji od prosječnih.

"Nismo imali mnogo novca 2003. godine, a morali smo toliko toga da postignemo. Odlučili smo da ćemo za klasične operativne uloge, gdje postoji jasno ograničenje koliko posao može kvalitetno da se uradi, angažovati radnike prosječne tržišne vrijednosti", objasnio je.

Za kreativne poslove, međutim, strategija je bila drugačija - zapošljavali su po jednog "vanserijskog profesionalca", umjesto deset ili više "prosječnih". Ta osoba bi bila izuzetno plaćena, ali bi imala i izuzetnu odgovornost.

Portal Analitika