Podsjećaju da su 26. juna uputili inicijativu ovoj ustanovi da se Karadžiću oduzme nagrada za poeziju “Risto Ratković”, dodijeljena ratne 1993. godine.
“Dočekom od stranetadašnjeg rukovodstva u Crnoj Gori faktički mu je pružena političku legitimaciju za ulogu u ratu u Bosni i Hercegovini.Žalimo što Javna ustanova “Ratkovićeve večeri poezije” u prvom odgovoru našu inicijativu, nije prepoznala kao svoju odgovornost i što nije donijela odluku o povlačenju nagrade prije 11. jula, odnosno obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Tek nakon drugog pisma, u kojem smo ukazali da ime Karadžića i dalje stoji na spisku laureata, uslijedila je odluka da se njegovo ime ukloni - i to bez javne komunikacije”, navode iz civilnog sektora.
Ipak, i ovakav potez, kažu, smatraju važnim, jer predstavlja prvi simbolički korak ka ispravljanju greške iz 1993. godine, koja je, dodaju, narušila reputaciju nagrade, ime pisca Rista Ratkovića i obraz Bijelog Polja, grada koji je i u najtežim vremenima bio primjer solidarnosti i poštovanja različitosti.
“Takođe, imajući u vidu ukupni kontekst, pohvalnim ističemo i stav predsjednika Savjeta JU "Ratkovićeve večeri poezije" da ovaj proces treba biti i formalno-pravno zaokružen, te očekujemo da se što prije to zaista izvede do kraja. Veoma je važno da se pošalje poruka na svim nivoima da se kultura ne može stavljati u službu zločina. Takođe, budući da 55. Ratkovićeve večeri poezije počinju 3. septembra, pozivamo sve da posjete Bijelo Polje i isprate nešto od zanimljivog trodnevnog programa”, navodi se u saopštenju koje potpisuju Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”, Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, te građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović.
