Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Mirsad Nurković, otvorio je izložbe „Priče iz Srebrenice” i „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”, posvećene 11. julu – Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.
Kako su saopštili iz Skupštine Crne Gore, u uvodnom obraćanju, Nurković je istakao da genocid u Srebrenici nadilazi istoriju i ostaje trajni ispit ljudske savjesti, naglasivši da 11. jul nije samo datum u kalendaru, već dan koji podsjeća cijeli svijet na vrijednost ljudskog života i krhkost civilizacije kada zaboravi vlastite vrijednosti.
Ocijenio je da ni tri decenije nakon jula 1995. godine nijesu umanjile bol porodica žrtava niti odgovornost svih da čuvaju istinu od zaborava. Podsjetio je da genocid u Srebrenici nije tragedija samo jednog naroda ili jedne države, nego moralni poraz čovječanstva i najveći zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata.
Govoreći o posljedicama genocida, Nurković je kazao da tog jula nisu stradali samo nevini ljudi, i da su ozbiljno narušeni povjerenje u međunarodno pravo, institucije koje su bile dužne da zaštite ljudske živote i uvjerenje da je Evropa naučila lekcije iz svoje istorije.
11
Posebno je naglasio ulogu Majki Srebrenice, nazivajući ih učiteljicama savremenog čovječanstva, čiji su život, dostojanstvo i istrajnost postali simbol borbe za pravdu. Nurković je istakao da je bijela marama, koju nose Majke Srebrenice, prerasla okvir tradicije i postala jedan od najsnažnijih simbola savremene Evrope, simbol istine, dostojanstva i moralne snage, koji je ostao čist od mržnje i osvete uprkos nezamislivom bolu.
Podsjetio je da broj od 8.372 ubijena muškarca ne predstavlja statistiku, već hiljade pojedinačnih ljudskih sudbina, porodica i prekinutih života. Istakao je da se upravo zbog toga ne govori o brojevima, već o očevima, sinovima, braći i djeci čija su imena postala dio kolektivne savjesti čovječanstva.
Nurković je naglasio da je prvi put organizovano u parlamentu obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, ali da to nije bio prvi put da se u najvišem zakonodavnom domu govorilo o ovom zločinu.
Podsjetio je da je Skupština Crne Gore usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici jasno potvrdila da se istina ne može relativizovati i da dostojanstvo žrtava ne smije biti predmet političkih kalkulacija, kao i da je Crna Gora podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Istakao je da su današnje okupljanje i izložba nastavak tog opredjeljenja da kultura sjećanja bude sastavni dio demokratske kulture i odgovornosti prema budućim generacijama.
Posebnu pažnju Nurković je posvetio izložbi dječjih crteža, istakavši da oni prevazilaze umjetničku vrijednost i predstavljaju moralni testament čovječanstvu.
Naglasio je da su neki od tih radova nastali rukama djece koja su preživjela genocid, dok su drugi ostali posljednje svjedočanstvo djece kojoj je genocid oduzeo pravo na odrastanje.
Ocijenio je da u tim crtežima nema mržnje, već da predstavljaju opomenu da svaka civilizacija koja izgubi dijete gubi dio svoje budućnosti, a društvo koje ne uspije da zaštiti dječiji osmijeh gubi pravo da sebe naziva civilizovanim.
Na kraju obraćanja Nurković se zahvalio svim prisutnima što svojim prisustvom čuvaju istinu i dostojanstvo žrtava, naglasivši da sjećanje nije okrenuto prošlosti, već budućnosti.
Poručio je da, ukoliko čovječanstvo iz Srebrenice nije naučilo koliko vrijedi jedan ljudski život, nijedna knjiga, zakon ili civilizacija više neće imati šta da ga nauče. Istakao je da se njegovanjem kulture sjećanja, priznavanjem i poštovanjem žrtava grade temelji pravednijeg društva, dok se obrazovanjem mladih generacija stvaraju najsnažnije prepreke da se slični zločini više nikada ne ponove.
On je zaključio da mir nikada ne smije biti shvaćen kao nešto što se podrazumijeva i da je zaštita ljudskog dostojanstva svakodnevna obaveza svih, uz poruku da Srebrenica nikada, nigdje i nikome ne smije biti ponovljena.
Ministar pravde, Bojan Božović, istakao je da genocid u Srebrenici predstavlja jednu od najtežih rana savremene Evrope i podsjetio da je riječ o zločinu koji su međunarodni sudovi nedvosmisleno okvalifikovali kao genocid.
Naglasio je da nijedno odgovorno društvo ne smije relativizovati, umanjivati niti negirati utvrđene činjenice.
Govoreći o značaju pravde, Božović je poručio da ona počiva na istini i principu individualne odgovornosti, ističući da ne postoji kolektivna krivica, već da odgovornost snose pojedinci koji su planirali, naredili, izvršili ili pomagali izvršenje genocida. Dodao je da kultura sjećanja mora biti zasnovana na poštovanju istine, te usmjerena protiv zločina, mržnje i ideologija koje su dovele do stradanja nevinih ljudi.
Podsjetio je da je Crna Gora usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici potvrdila svoju posvećenost kulturi sjećanja, poštovanju žrtava i suprotstavljanju negiranju genocida, ocijenivši da je riječ o pitanju civilizacijske, pravne i moralne odgovornosti. Istakao je da organizovanje ovakvih događaja u Skupštini Crne Gore šalje jasnu poruku da država ostaje opredijeljena za istinu, pravdu, pomirenje i poštovanje svake žrtve. Božović je izrazio poštovanje porodicama žrtava Srebrenice, naglasivši da njihova istrajnost u borbi za istinu i pravdu obavezuje društvo da ne dozvoli zaborav, negiranje i ponižavanje žrtava.
Koordinator programa Građanske alijanse Ivan Radulović istakao je da je posebno značajno što je izložba posvećena Srebrenici organizovana upravo u Skupštini Crne Gore, ocijenivši da to predstavlja važan iskorak u njegovanju kulture sjećanja.
Radulović je upozorio da se tema genocida u Srebrenici prečesto koristi u dnevno-političke svrhe, zbog čega žrtve ostaju u drugom planu. Istakao je da sjećanje na genocid ne smije imati političku ili stranačku dimenziju, već da predstavlja obavezu svih kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih zločina.
Posebno je ukazao na nedovoljno znanje mladih o genocidu u Srebrenici, naglasivši da je neophodno sistemski jačati obrazovanje i kulturu sjećanja kako bi nove generacije bile otporne na manipulacije i istorijski revizionizam.
Govoreći o aktivnostima Građanske alijanse, podsjetio je na saradnju sa Memorijalnim centrom Srebrenica, u okviru koje su organizovane studijske posjete za mlade, kao i predstavnike političkih partija, sa ciljem da se neposrednim upoznavanjem sa činjenicama doprinese odgovornijem odnosu prema prošlosti. Istakao je da je izložba u Skupštini nastavak tih aktivnosti i pozvao prisutne da se upoznaju sa njenim sadržajem i doprinesu očuvanju istine i kulture sjećanja.
Predstavnik Memorijalnog centra Srebrenica, Almir Salihović podsjetio je na više od osam hiljada ubijenih bošnjačkih muškaraca i dječaka, odajući počast svim žrtvama i njihovim porodicama koje već decenijama dostojanstveno čuvaju istinu o svojim najmilijima. Naglasio je da trajni mir može biti izgrađen jedino na istini, pravdi i iskrenom suočavanju s prošlošću.
Govoreći o izložbi „Priče iz Srebrenice“, istakao je da ona kroz lične predmete i svjedočanstva govori o ljudima i njihovim životima, podsjećajući da žrtve nijesu bile statistika, već osobe sa svojim porodicama, planovima i snovima. Salihović je podvukao da Memorijalni centar Srebrenica, čuvajući činjenice i dostojanstvo žrtava, istovremeno radi na obrazovanju mladih generacija kako bi prepoznale opasnosti mržnje, dehumanizacije i negiranja zločina.
Istakao je i da kultura sjećanja ne pripada samo jednoj državi ili narodu, već svima koji vjeruju u univerzalne vrijednosti ljudskog dostojanstva, istine i pravde. Zaključio je da izložba predstavlja poziv na njegovanje dijaloga, očuvanje istine i zajednički rad na izgradnji pravednijeg društva, kako se zločini poput genocida u Srebrenici više nikada i nikome ne bi ponovili.
Poslanica Kenana Strujić-Harbić otvorila je obraćanje potresnom pričom majke Nure Alispahić, koja je u genocidu izgubila supruga i dvojicu sinova, ističući da njena sudbina predstavlja samo jednu od hiljada tragičnih priča Srebrenice i snažno svjedočanstvo razmjera počinjenog zločina, i naglasila da je, uprkos presudama međunarodnih sudova, brojnim dokazima i Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, zabrinjavajuće što i dalje postoje pokušaji relativizacije i negiranja genocida u Srebrenici.
Poručila je da se istina ne može osporiti propagandom, političkim porukama niti negiranjem činjenica, te da će buduće generacije učiti o genocidu na osnovu istorijskih činjenica, sudskih presuda i svjedočanstava žrtava.
Govoreći o odgovornosti društva, Strujić Harbić istakla je da Crna Gora ne smije ćutati pred zločinima i podsjetila na značaj usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, ocijenivši da je riječ o civilizacijskoj obavezi prema istini i pravdi. Naglasila je da ne može biti kompromisa sa negiranjem genocida niti veličanjem ratnih zločinaca, pozivajući na njegovanje kulture sjećanja i poštovanje sudski utvrđenih činjenica.
Strujić-Harbić posebno je ukazala na značaj obrazovanja mladih o genocidu u Srebrenici, ističući da lekcije o ovom zločinu moraju biti dio obrazovnog sistema kako bi nove generacije prepoznale opasnosti mržnje, dehumanizacije i ekstremističkih ideologija.
Na kraju obraćanja apelovala je na očuvanje mira, poštovanje ljudskog dostojanstva i trajno njegovanje istine i sjećanja na žrtve genocida, uz poruku da Crna Gora uvijek treba da bude na strani istine, pravde i žrtava.
“Izložbe su realizovane u saradnji sa Građanskom alijansom i Memorijalnim centrom Srebrenica, a posjetioci će postavke radova moći da pogledaju do subote, 11. jula 2026. Godine” zaključuje se u saopštenju.
