Džo Bajden, demokratski kandidat za predsednika Amerike, odabrao je senatorku Kamalu Haris da bude kandidatkinja za poziciju potpredsednice države, opisujući je kao neustrašivu borkinju za malog čovjeka. Postala je zvijezda u usponu i prva crna žena koja se našla u trci za tu funkciju.
Kamala Haris je u jednom od razgovora objasnila svoj put: „Ovako stoje stvari: za svaku poziciju za koju sam se kandidovala bila sam prva koja je uspjela. Prva druge rase ili prva žena. Ili oboje istovremeno prva žena druge rase. Svaki put!“
Kamala Haris razgovarala sa tri mlade liderke
Koliko je inspirativna i neposredna pokazala je nedavno u onlajn razgovoru sa djevojčicama liderkama koje su afroameričkog porijekla: "Od prvog momenta kada sam srela svaku od vas, inspirisale ste me! Imam strahopoštovanje prema vama, pričala sam o svakoj od vas i jedini način na koji mogu da budem liderka je da se uporedim iprovjerim sa drugim liderkama kako se stvari odvijaju i da dobijem vaš stav o tim stvarima. Zato sam željela da vas vidim…" kazala je Haris.
Na pitanje kako, kao crna žena, prevazilazi prepreke i kako ne doživljava lično negativne ili neprijatne odgovore, podučila ih je:
"Ne dopuštam da me drugi ljudi definišu. Moja majka je imala mnogo izreka i jedna od njih kaže: Nemoj nikada dozvoliti da ti drugi govore ko si, ti njima ispričaj ko si. Ne smijete dozvoliti da vas bilo ko označava ili stavlja u neku kutiju na osnovu onoga što oni misle ko si ili ko bi trebala biti. Ti napravi sama svoju kutiju i definiši sebe. Možete napraviti sve, neće biti lako, ali možete napraviti sve."
Haris je senatorka iz Kalifornije, mjesecima prije izbora slovila je za favoritkinju u trci za potpredsedničku kandidaturu. Ona je na početku nadmetanja unutar Demokratske stranke za njenog predsjedničkog kandidata smatrana glavnim Bajdenovim rivalom, a od predsjedničke utakmice odustala je u decembru 2019, nakon čega je ubrzo postala favoritkinja u kandidaturi za potpredsjedničko mjesto.
Zalaže za reformu policije i podržala je zahtjeve demonstranata na protestima koji su počeli poslije ubistva nenaoružanog Afroamerikanca Džordža Flojda 25. maja u Mineapolisu.
Kamala Haris (55) odustala je od predsjedničke utakmice u decembru 2019, nakon čega je ubrzo postala favorit za kandidatkinju za potpredsedničku poziciju.
Rođena je u Ouklendu u Kaliforniji od roditelja imigranata - majka iz Indije, otac sa Jamajke.
Diplomirala je na Hauard univerzitetu, jednoj od najvažnijih obrazovnih institucija za Afroamerikance, prenosi BBC.
Haris je istakla da je vrijeme studija bilo ključno za formiranje njene ličnosti. Nakon Hauarda studirala je pravo na Univerzitetu Hejstings (Hastings) u Kaliforniji.
Izabrana je za glavnu tužiteljku u San Francisku 2003, a nakon toga na poziciju državne tužiteljke Kalifornije. U dva mandata na ovoj funkciji stekla je reputaciju zvijezde Demokratske stranke u usponu, što joj je pomoglo prilikom izbora za senatorku 2016, kao tek druge po redu Afroamerikanke u tom tijelu.
Haris ističe da je uvijek bila ponosna na sopstveni identitet, a sebe opisuje kao Amerikanku.
U svojim memoarima "Istine do kojih držimo: Američko putovanje" (The Truths We Hold: An American Journey), opisala je kako je njena majka bila diskriminisana tokom pasoške kontrole na aerodromu zbog njene boje kože i akcenta.
U razgovoru za Vašington Post 2019. je izjavila da političari ne bi trebalo da budu kategorizovani na osnovu boje kože ili porekla.
"Suština je - ja sam to što jesam. Dobro se osjećam zbog toga. Možda će vam biti potrebno vrijeme da shvatite, ali meni to ne smeta", dodala je.
Afroamerikanke ne žele da budu samo okosnica već i liderke'
Kamala Haris može da pobudi entuzijazam u Demokratskoj stranci čije vođstvo rijetko odražava svoju bazu i čak da transformiše strukturu moći, ocjenjuje CNN, podsjećajući da i sam Bajden ukazuje da želi da bude "most" ka "novoj generaciji lidera".
Ona posebno može inspiriše Afroamerikanke, već dugo najpouzdaniji dio birača Demokratske stranke.
Iako odabir kandidata za potpredsjedničko mjesto nema presudan uticaj na ishod predsjedničkih izbora, u Bajdenovom izbornom štabu se nadaju da će Harisova osigurati dodatnu podršku žena iz predgrađa, starijih Afroamerikanki i mlađih Afroamerikanaca, a mnogi njih nijesu glasali za Hilari Klinton (Hillary Clinton 2016).
Masovan odziv Afroamerikanaca i žena posebno je važan u takozvanim neodlučnim državama (swing states), poput Mičigena, Pensilvanije i Viskonsina, gde je smanjena izlaznost afoameričkih birača skupo koštala Hilari Klinton prije četiri godine.
Sada će znati da ako glasaju za kombinaciju Bajden-Haris 2020, možda će glasati za Harisovu kao predsjedničkog kandidata 2024, ocjenjuje "Gardijan".
Njena uloga neće biti ceremonijalna
Džon (John) Adams, koji je bio prvi potpredsjednik SAD u vrijeme dok je na njihovom čelu bio Džordž Vašington (George Washington), nazvao je ovu poziciju "najnevažnijom koju je čovjekova mašta mogla da zamisli". Adams je potom bio drugi po redu predsjednik.
Međutim, sasvim je izvjesno da uloga Kamale Haris, ukoliko bude izabrana, neće biti ceremonijalna, kao što se često dešavalo u američkoj istoriji.
U slučaju pobjede Bajden će se suočiti sa mnoštvom problema koje mora rješavati: pandemija, recesija najveća od Velike Depresije, sistematski rasizam, navodi CNN. To znači da bi i Kamala Haris preuzela znatan dio odgovornosti u Bijeloj kući.
Izbori kao referendum o Trampu
Odabirom bivše rivalke - koja ga je žestoko kritikovala - Bajden pokazuje da je sušta suprotnost Trampu koji, kako ocjenjuje CNN, "pokazuje ograničeni kapacitet za oproštaj i nastoji da kazni svakoga za koga vjeruje da ga je prevario".
Istovremeno, Bajdenov cilj je da izbore pretvori u referendum o Trampovom učinku u prvom mandatu, tačnije, kako navodi CNN, nepredvidivom načinu na koji je vodio zemlju, uključujući i reakciju na pandemiju.
Stoga je Bajden najviše vremena proveo u uvjeravanju birača da Tramp zaslužuje da bude smijenjen, ističući naročito da je on ponosni Demokrata, ali da će ako bude izabran biti predsjednik svih građana Amerike, i „plavih“ i „crvenih“.
