"Ulazimo u sljedeće veliko poglavlje istraživanja, a to su svjetovi izvan naše mašte. Tražimo planete koje bi mogle podržavati život, naše kosmičke susjede. Svemir još uvijek ima svjetove koji čekaju da budu pronađeni", navodi se u NASA-inom videu.
Vijest je objavljena u srijedu 17. septembra, što se gotovo podudara s godišnjicom kada su naučnici potvrdili postojanje prve egzoplanete oko zvijezde slične Suncu, a to je 51 Pegasi b. Otkriven 6. oktobra 1995. godine zahvaljujući astronomima Michelu Mayoru i Didieru Quelozi, 51 Pegasi b je gasni gigant 0,64 puta masivniji od Jupitera, koji se nalazi otprilike 50 svjetlosnih godina od Zemlje. Preciznije, prvo otkriće egzoplanete dogodilo se 1992. godine, ali to je bilo oko rotirajuće neutronske zvijezde, ili pulsara. A pulsari su prilično neobični. Stoga je 51 Pegasi b bio prva "normalnija" egzoplaneta koja je identifikovana. No, nakon 6.000 otkrivenih planeta, kraj se ne nazire.
"Potvrđene planete dodaju naučnici iz cijelog svijeta kontinuirano, tako da se nijedna planeta ne smatra 6.000. unosom. Postoji više od 8.000 kandidatskih planeta koje čekaju potvrdu", navodi se u saopštenju agencije.
U stvari, u trenutku nastanka članka, tehnički smo na 6.007 egzoplaneta u NASA-inom popisu vanzemaljskih svjetova. "Novo otkriće", koje je predstavila NASA je KMT-2023-BLG-1896L b, svijet sličan Neptunu s masom jednakom oko 16,35 Zemljinih. NASA je zaslužna za većinu otkrivenih egzoplaneta s obzirom da je njen TESS (Tranzitni satelit za istraživanje egzoplaneta) otkrio 693, a sada penzionisani Kepler svemirski teleskop pronašao ih je više od 2.600.
Svaki član tog kluba od 6.007 članova predstavlja cijeli svijet uporediv s planetama našeg Sunčevog sistema, koje naučnici proučavaju stoljećima. U tom broju postoji 2.035 svjetova sličnih Neptunu, što se odnosi na egzoplanete sličnih veličina kao što su Neptun i Uran u našem Sunčevom sistemu. Prema NASA-i, oni obično imaju "atmosfere u kojima dominiraju vodik i helij s jezgrama od stijena i težih metala". Međutim, treba naglasiti da "metali" ne moraju nužno značiti metalne elemente. To je pomalo zbunjujuće, jer se u astronomiji to odnosi samo na elemente teže od vodika i helija.
U ovom slučaju postoji 1.984 plinovita diva i 1.761 super-Zemlja, a drugu grupu ne treba miješati s kandidatima za Zemlju 2.0. Super-Zemlje su egzoplanete koje su malo veće od Zemlje, ali ipak lakše od planeta poput Neptuna i Urana.
NASA-in broj egzoplaneta dodatno uključuje 700 "zemaljskih planeta" ili stjenovitih svjetova, ali i sedam "nepoznatih" tipova.
"Svaka od različitih vrsta planeta koje otkrijemo daje nam informacije o uslovima pod kojima se planete mogu formirati i u konačnici, koliko su česte planete poput Zemlje i gdje bismo ih trebali tražiti. Ako želimo saznati jesmo li sami u svemiru, svo ovo znanje je neophodno", rekla je Dawn Gelino, šefica NASA-inog Programa za istraživanje egzoplaneta, koji se nalazi u Laboratoriju za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji.
Ipak, u videu agencije spominje se egzistencijalni aspekt lova na egzoplanete.
"Postoji jedna koju nismo pronašli, planeta baš kao naša. Barem ne još", navodi se.
