Njegove izjave izazvale su veliki aplauz pristalica na partijskoj konvenciji u Dalasu 9. septembra, ali su ga zvaničnici Demokratske stranke označili kao „prazno obećanje“, dok su drugi doveli u pitanje njegovu legalnost.
Tramp nije iznio detalje kako bi to bilo finansirano, mada je američki potpredsjednik Džej-Di Vens sugerisao da bi moglo biti isplaćeno prihodima od carina i da taj novac ne bi dobili imućni Amerikanci.
Da li je Trampova ideja zakonita?
Prema američkom federalnom zakonu, protivzakonito je isplaćivati novac u svrhu vršenja uticaja na to kako neko glasa.
Međutim, neki stručnjaci tvrde da bi Trampova ideja mogla da se protumači kao predizborno obećanje za smanjenje poreza, što jeste zakonito.
Doktorka Džoan Mahoni, predavačica prava na Univerzitetu u Sauthemptonu, kaže za BBC da bi ponuda mogla da bude zakonita jer je slična obećanju iz predizborne kampanje, mada je naglasila da političari „to obično ne rade ovako eksplicitno“.
„S jedne strane, zvuči pomalo kao mito, glasajte za republikance i dobićete novac, što bi bilo izrazito nezakonito. Ali s druge strane, to bi išlo svakome, bez obzira kako su glasali, tako da u tom smislu to nije pravi mito. Mislim da bi to bilo zakonito. To je ista vrsta obećanja iz predizborne kampanje kao reći, 'ako moja partija pobedi, smanjićemo porez'. Svaka stranka to radi... i to je očigledno savršeno zakonito“, kaže ona.
Međutim, Lorel Rep, direktorka za američki i sjevernoamerički program u Četam hausu (Chatam house), rekla je za BBC da Trampovo obećanje djeluje „veoma drugačije, više kao transakciona pogodba“ u odnosu na onu vrstu obećanja koje obično daju kandidati u predizbornom periodu.
Koliko bi koštalo i može li Amerika to da priušti?
Pored pitanja zakonitosti, neki su se zapitali i da li bi Trampovo obećanje bilo finansijski održiva u kontekstu uvećanog američkog duga, djelimično kao posljedica rata u Iranu.
Ima skoro 270 miliona odraslih Amerikanaca, što znači da bi isplata od 5.000 dolara koštala američku vladu oko 1,3 biliona dolara.
Tramp u govoru nije iznio detalje kako bi isplata bila finansirani.
Trošenje u SAD odobrava Kongres, ali Tramp nije rekao da li planira da traži zakonodavno odobrenje za bilo kakvu isplatu.
Djeluje izuzetno malo vjerovatno da bi Kongres mogao da odobri tako veliku sumu preko predsjedničke izvršne naredbe.
Bila bih „izuzetno iznenađena“ ako bi Kongres odobrio bilo kakav prijedlog, kaže Erika Jork, viša ekonomistkinja pri vašingtonskoj Fondaciji za porez, za BBC.
„Bio bi to jedan od najgorih načina da se potroši 1,3 biliona dolara. Nalazimo se na veoma neodrživom putu, sa deficitima koji su projektovani samo da rastu i rastu“, dodala je Jork.
Poslije Trampovog govora, Vens je za Foks njuz nagovijestio da bi isplate mogle biti finansirane od novca koji je država prikupila na osnovu carina koje je Tramp podigao mnogim zemljama svijeta.
Međutim, ti prihodi do dana današnjeg nijesu ni blizu novca koji bi bio potreban da pokrije Trampovo obećanje od od 5.000 dolara svakom punoljetnom.
Američki predsjednik je rekao da je uslov da taj novac bude potrošen u SAD, ali nije jasno kako bi to bilo nadgledano.
Od početka 2025. godine, u američku kasu ulilo se oko 475 milijardi dolara u carinama i akcizama, prema Centru za dvostranačku politiku.
Međutim, više od 100 milijardi je refundirano pošto je Vrhovni sud oborio mnoge carine početkom godine.
„Katastrofičari neprestano dovode u sumnju predsjednika Trampa i njegove poteze. Uz neprekinutu podršku američkog naroda, predsjednik Tramp će nastaviti da ostvaruje rezultate“, rekao je portparol Bijele kuće Dejvis Ingl u pisanoj izjavi za BBC.
Zašto je Tramp iznio ovo obećanje?
Trampovo najnovije obećanje treba izričito da se protumači u kontekstu izbora koji će biti održani za manje od dva mjeseca, smatra Robert Moran, bivši republikanski strateg.
„To je nevjerovatno obećanje i nijesam siguran odakle će taj novac doći, ali ovo je predizborno vrijeme“, dodaje on za BBC.
Lorel Rep iz Četam hausa kaže da je Tramp razmišljao kratkoročno kako bi pokušao da zadrži kontrolu nad Kongresom prije nego što uđe u finalne dvije godine predsjedničkog mandata.
„On sada pribjegava novcu zato što ankete ne idu u korist ni republikancima ni njemu“, dodaje ona.
Da li je bilo sličnih primjera ranije?
Ovo nije prvi put da Tramp obećava isplatu novca ovim povodom - prethodno je iznio obećanje od 2.000 dolara koje će finansirati prihodi od carina. Te isplate nijesu realizovane.
Bivši predsjednik Džozef Bajden bio je optuživan da je kupovao glasove kad je obećao stimulans u vremenu pandemije kovida-19 u visini od 2.000 dolara za Amerikance ako dva kandidata Demokratske stranke u Džordžiji dobiju izbore za američki Senat u januaru 2021. godine.
Slično pitanje legalnosti izbilo je u prvi plan pred predsjedničke izbore 2024. godine, kad je Trampov pristalica, milijarder Ilon Mask, ponudio podsticaje u gotovini registrovanim glasačima u sedam takozvanih 'kolebljivih saveznih država' ako potpišu određenu peticiju.
