Tog dana kada je pozvan da dođe u bolnicu Mount Sinai Beth Israel na Menhetnu doktor Tomas Oksli nije bio na dežurstvu. Pozvan je jer bio potreban u operacijskoj sali pošto nije bilo dovoljno ljekara koji bi se mogli pobrinuti za sve pacijente koji su doživjeli moždani udar, piše The Washington Post.
Zdravstveni karton pacijenta iz operacijske sale na prvu je izgledao u redu. Pacijent nije uzimao nikakve lijekove niti je imao istoriju hroničnih bolesti. Prije nego što je završio u bolnici, osjećao se dobro. Tokom samoizolacije boravio je kod kuće, kao i većina ljudi, kad je odjednom osjetio problem s govorom i nije mogao pomaknuti desnu stranu tijela. Snimka glave pokazivala je veliku blokadu s lijeve strane glave.
Oksli je uzdahnuo kad je vidio koliko godina ima pacijent te kad je vidio rezultat testa na koronavirus – 44, pozitivan
Pacijent je bio jedan od njih nekoliko u 30-ima i 40-ima pozitivnih na koronavirus koji su doživjeli moždani udar. Prosječna dob dobivanja moždanog udara je 74.
Kad je Oksli, inače interventni neurolog, započeo proceduru uklanjanja ugruška, primijetio je nešto što nikad ranije nije vidio.
Na monitoru mozak uobičajeno izgleda kao mreža valovitih crnih linija, kao lonac pun špageta, koja prikazuje krvne žile, rekao je Oksli. A ugrušak izgleda kao prazna tačka. No kako je pomoću instrumenta nalik igli uklonio ugrušak, vidio je kako se u realnom vremenu stvaraju novi.
‘Ovo je ludo’, sjetio se da je rekao šefu.
U opasnosti svaki veći organ
Izvještaji o moždanim udarima kod mlađih pacijenata i onih srednjih godina pozitivnih na koronavirus, i to ne samo u bolnici Mount Sinai već i drugdje – posljednji su obrat u razvoju razumijevanja koje bolesti Covid-19 sve uzrokuje.
Broj tih pacijenata je malen, no značajan jer dovodi u pitanje način na koji ljekari razumijevaju virus. Premda je do petka zaraženo gotovo 2.8 miliona ljudi, a od posljedica umrlo oko 195.000, biološki mehanizmi virusa i dalje ostaju nepoznatima. U početku se mislilo da primarno napada pluća, no ispostavilo se da može djelovati na svaki veći organ u tijelu.
Donedavno nije postojalo mnogo podataka o povezanosti moždanog udara i Covida-19. U jednom izvještaju iz Vuhana navodilo se kako su neki hospitalizovani pacijenti doživjeli moždani udar, no mnogi od njih bili su već ozbiljno bolesni i starije dobi.
Povezanost između koronavirusa i moždanog udara do sada se smatrala tek slutnjom, rekla je neurologinja Šeri Čou iz medicinskog centra Univerziteta u Pitsburgu.
No tri američka velika medicinska centra uskoro će objaviti podatke koji se tiču povezanosti moždanog udara i koronavirusa. Prikupljeno je tek nekoliko desetina slučajeva po lokaciji, no oni pružaju novi uvid u način na koji virus djeluje na naše tijelo.
Moždani udar, odnosno rapidni gubitak moždane funkcije zbog poremećaja dotoka krvi u mozak, kompleksan je problem s brojnim uzrocima i manifestacijama. Može biti uzrokovan srčanim problemima, začepljenim arterijama zbog kolesterola ili drugim problemima. Manji udari ne ostavljaju teže posljedice, no veći mogu biti katastrofalni.
Analiza sugeriše kako pacijenti s koronavirusom u većini slučajeva doživljavaju najsmrtonosnije tipove udara. Oni mogu odjednom uništiti velike dijelove mozga pomoću kojih se krećemo, govorimo i donosimo odluke.
Mnogi naučnici vjeruju kako udari kod pacijenata pozitivnih na koronavirus mogu biti direktna posljedica problema s krvlju koja stvara ugruške u cijelom tijelu. Ugrušci koji se stvaraju na stijenkama idu vertikalno prema gore. Oni koji nastanu na području lista noge mogu se popeti do pluća stvarajući pritom plućnu emboliju koja sprječava disanje, koja je poznat uzrok smrti kod pacijenata s koronavirusom. Ugrušci pored ili u srcu mogu dovesti do srčanog udara, što je još jedan od uobičajenih uzroka smrti. Svi koji dođu iznad vjerovatno odlaze u mozak te vode do udara.
Za zaključak treba više autopsija
Doktor Robert Stivens, iz bolnice Džons Hopkins u Baltimoru, rekao je za WP kako su takođe imali pacijente u dobi od 30-ak godina koji su bili pozitivni na koronavirus te su doživjeli udar, što ih je vrlo iznenadilo.
Osim toga, poznato je da su tokom vrhunca epidemije u Njujorku vatrogasci dolazili po četiri puta više ljudi koji su umirali kod kuće negoli je to uobičajeno. A mnogi doktori sada sumnjaju da su neki od njih umrli od moždanog udara. No prava istina se vjerovatno nikad neće saznati jer je napravljeno jako malo autopsija.
Čou kaže da je jedno od pitanja događa li se ugrušavanje zbog direktnog napada na krvne žile ili kao odgovor pacijentovog imunološkog sistema.
‘Da li imunološki odgovor tijela da se bori s virusom završava s povredom mozga?’, pita se Čou. Ona se nada da će do odgovora na to pitanje doći pregledom svih slučajeva udara te drugih neuroloških problema kod pacijenata s koronavirusom liječenim u 68 medicinskih centara u 17 zemalja.
Bolnice Univerziteta Tomas Džeferson, koje imaju 14 medicinskih centara u Filadelfiji te NYU Langone Health u Njujorku, pronašli su da je 12 njihovih pacijenata, koji su bili u bolnici zbog blokade krvi u mozgu tokom perioda od tri sedmice, imalo koronavirus. Njih 40 posto ih je bilo mlađe od 50 godina, te su imali malo ili ništa rizičnih faktora. Rad temeljen na ovim slučajevima je u procesu recenzije za objavu u medicinskom časopisu, rekao je Paskal Džabur, neurohirurg iz Tomas Džefersona.
U većini slučajeva kod pacijenata pozitivnih na koronavirus, koji su mlađe odrasle dobi, Covid-19 se manifestuje kao umjereno oboljenje s rizikom od ozbiljnijih posljedica koji raste s dobi. Prema podacima Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, 0,8 posto umrlih u SAD od 18. aprila su bili ljudi u dobi od 25 do 34 godine, 2 posto ih je bilo u dobi od 35 do 44, a 5,4 posto u dobi od 45 do 54 godina.
Džabur i njegov kolega Ejtan Raz tvrde da se moždani udari kod pacijenata oboljelih od Covida-19 suprotstavljaju dosadašnjim shvatanjima bolesti.
‘Kada mislimo o mladim pacijentima koji su doživjeli moždani udar, mislimo na one u 60-im godinama. Nikad do sada nijesmo vidjeli toliko slučajeva u 50-im, 40-im i 30-im’, rekao je Raz.
Pita se je li razlog tome što je toliko mladih pacijenata koji su doživjeli udar razlog jer su oni otporniji od starijih na respiratorne probleme koje uzrokuje Covid-19. ‘Možda oni prežive oboljenje pluća, ali razviju druge bolesti’, rekao je Raz.
Džabur je rekao da je kod mnogih slučajeva vidio neuobičajene karakteristike. Ugrušci u mozgu se obično pojavljuju u arterijama, koje prenose krv iz srca. No kod pacijenata s Covidom-19, vidio ih je i u venama, koje nose krv u suprotnom smjeru i teže ih je liječiti. Osim toga, neki pacijenti su imali više od jednog ugruška u glavi, što je vrlo neuobičajeno.
U Mount Sinaiju, koji je najveći bolnički centar u gradu Nujorku, istraživač Džej Moko je rekao da broj pacijenata koji dolaze s velikim krvnim blokadama u mozgu povećao dvaput tokom tri sedmice širenja Covida-19, dok je broj drugih hitnih slučajeva pao. Više od pola ih je bilo pozitivno na Covid-19.
I nije samo stvar u tome da je broj pacijenata neuobičajen. Tokom prvog vala pandemije ona je pogađala starije osobe i one sa srčanim problemima, dijabetesom, gojaznošću i drugim stanjima. No pacijenti pozitivni na Covid-19 u Mount Sinaiju su mlađi i uglavnom bez rizičnih faktora.
U prosjeku, zaraženi pacijenti koji su doživjeli udar bili su 15 godina mlađi nego oni bez virusa.
‘To su ljudi koji statistički gledano imaju najmanju šansu da dobiju udar’, rekao je Moko. On se cijelu karijeru bavi proučavanjem udara i načinom njihovog liječenja. Rekao je da je u potpunosti šokiran analizom.
Dodao je i kako je veza između Covida-19 i udara ‘jedna od najjasnijih i najdubljih korelacija koje je do sada vidio’ te da je sigurno kako nije moguće da je riječ o slučajnosti.
U tekstu koji će sljedeći nedjelje biti objavljen u časopisu New England Journal of Medicine tim iz Mount Sinaija obradio je pet studija slučaja mladih pacijenata koji su kod kuće doživjeli udar u periodu od 23. marta do 7. aprila. Pacijenti su u dobi od 33, 37, 39, 44 i 49 te su svi bili kod kuće kad su počeli osjećati simptome zbunjenosti, nerazgovijetnog govora, spuštanja jedne strane lica te osjećaja umrtvljenosti jedne ruke.
Jedan je preminuo, dvoje su još uvijek u bolnici, a jedan je pušten na rehabilitaciju dok je jedan pušten kući kako bi se mogao brinuti o bratu. Samo jedna od njih pet, 33-godišnja žena, može govoriti.
Oksli je rekao kako je jedan od začuđujućih momenata u ovim slučajevima to koliko dugo su čekali prije negoli su pozvali hitnu pomoć.
33-godišnja pacijentica je bila dobrog zdravlja, no počela je kašljati i boljela je glava nedjelju dana. U periodu od 28 sati, primijetila je kako je počela nerazgovijetno govoriti te da joj se lijeva strana počela kočiti i slabiti. Ipak, zbog straha od koronavirusa nije na vrijeme potražila pomoć. No, ispostavilo se da je već bila zaražena.
Kad je stigla u bolnicu CT je pokazao da ima dva ugruška u mozgu i mrlje na plućima. A ovo posljednje je znak Covid-19 infekcije. Dobila je dvije vrste terapije u pokušaju da se razbiju ugrušci te je za deset dana bila dovoljno dobro da su je mogli otpustiti iz bolnice.
Oksli kaže da je najvažnije da ljudi shvate da se udari mogu liječiti. Doktori najčešće mogu otvoriti začepljene krvne žile, no to mora biti učinjeno brzo, idealno u roku od šest sati, a ne duže od 24 sata.
44-godišnjaku s početka teksta, kojeg Oksli liječi, doktori su uspjeli ukloniti ugrušak onog dana krajem omarta kad je doveden u bolnicu. No još uvijek se bori i nalazi u bolnici.
