Slika iz svakodnevnog života nije toliko bezazlena jer posljednja istraživanja pokazuju da upravo internet i vodeći pretraživač Gugl preuzimaju ulogu naših glavnih izvora za memorisanje podataka.
Ovih dana, istraživači sa univerziteta Harvard, Viskonsin-Medison i Kolumbija u SAD objavili su rezultate ispitivanja koje su organizovali upravo da bi provjerili tezu da internet postaje glavna memorija u odnosu na pamćenje kome smo do sada vjerovali.
I rezultati nisu ohrabrujući. Ono što, ipak, ostavlja prostor da ne gubimo nadu da ćemo u budućnosti pred najezdom novih tehnologija izgubiti i glavu jeste podatak da ljudi zaboravljaju aktivno samo one informacije za koje misle da mogu kasnije lako da ih pronađu.
Istraživanje je obavljeno uz pomoć četiri testa, sva koncipirana na tome da se izmjeri kako ljudi pamte stvari za koje znaju da mogu ili ne da ih pronađu – uz pomoć Gugla.
Ispitivano je tako, na primer, uočavanje povezivanja riječi; zatim, pamćenje grupe informacija od po 40, ali sa predznanjem da ne mogu da se kasnije nađu, i koordinacija pronalaženja informacija i podataka. Nije precizirano na kolikom broju ispitanika je sprovedeno ispitivanje, ali britanski mediji prenose da je istraživanje trajalo tri godine.
Kako kaže Betsi Sparov, docent na Katedri za psihologiju na univerzitetu Kolumbija, rezultati su pokazali da kada ljudi vjeruju da će potrebne informacije za kasnije testiranje lako pronaći nisu činili nikakav napor da iste zapamte.
Internet je postao primarni oblik spoljne ili transaktivne memorije, gdje se informacije čuvaju kolektivno izvan nas”, kaže ona.
Ova studija, inače, nije prva koja je pokušala da odgovori na pitanje da li naš mozak postaje sve razmaženiji. U stručnoj javnosti kao premijerno štivo na ovu temu navodi se rad Amerikanca Nikolasa Kara koji ukazuje kako internet negativno utiče da ljudsko razmišljanje, pamćenje.
photo: topics.nytimes.com
