Ono što je jasno jeste da je koronavirus više puta zamijenio gene sa sličnim sojevima koji inficiraju slijepe miševe, pangoline i moguću treću vrstu, smatra tim istraživača sa Univerziteta Djuk, Nacionalne laboratorije Los Alamos i drugih mjesta o kojima se pisalo u časopisu “Science Advances”.
Ono što je takođe jasno je da ljudi treba da smanje kontakt sa divljim životinjama koje mogu da prenesu nove infekcije, zaključili su istraživači.
Tim je analizirao 43 kompletna genoma iz tri soja koronavirusa koji inficiraju slijepe miševe i pangoline i koji podsjećaju na novi koronavirus.
"U našoj studiji pokazali smo da zaista SARS-CoV-2 ima bogatu evolutivnu istoriju koja je uključivala preusmjeravanje genetskog materijala između šišmiša i pangolinskog koronavirusa prije nego što je stekao sposobnost da pređe na ljude", izjavila je Elena Đorđi, naučnica iz tima Nacionalne laboratorije Los Alamos ,koja je radila na studiji.
Ove životinje, prodaju se kao hrana u mnogim zemljama, uključujući i Kinu, i bile su glavni osumnjičeni izvor pandemije.
"Trenutno uzorkovani pangolinski koronavirusi se previše razlikuju od SARS-CoV-2 da bi bili njegovi novi potomci", napisali su istraživači.
Istraživači su takođe rekli da i dalje ostaje nejasno da li je miješanje i podudaranje između virusa šišmiša i pangolinskog virusa bilo dovoljno da se virus preobrazi u oblik koji sada ima i koji lako inficira ljude.
"Moguće je i da još uvijek nijesu identifikovani domaćini zaraženi koronavirusima koji mogu preći na ljudsku populaciju putem umrežavanja vrsta", napisali su istraživači i dodali:
"Ako novi soj SARS-CoV-2 nije izazvao širenje infekcije u svojim prirodnim domaćinima, takav soj se možda nikada neće identifikovati."
“Ljudi su izloženi zarazi preko pijaca gde se prodaju razne vrste životinja, ali i sve dubljim zalaženjem u njihova prirodna staništa, poput šuma gdje te životinje žive”, rekli su istraživači.
„Dok se traži direktni rezervoar SARS-CoV-2, jedno je jasno: smanjenje ili eliminacija direktnog ljudskog kontakta sa divljim životinjama je presudno za sprječavanje širenja nove zoonoze, odnosno nekog novog životinjskog koronavirusa u budućnosti“, zaključili su istraživači.
