Sama činjenica da su danski vojnici pristigli na Grenland s bojevom municijom govori da je vježba "Arctic Endurance" zapravo bila konkretna i ozbiljna priprema za najgori mogući scenario – američki napad na dansku teritoriju. DR piše da se bojeva municija vojnicima dijeli samo u slučaju neprijateljske invazije ili državnog udara.
"Oružane snage moraju što je prije moguće ojačati sposobnost sprovođenja odbrambenog plana za Grenland", stoji u zapovijesti na temelju koje su vojni i civilni avioni prije nešto više od sedam dana počeli sistemski da prevoze vojnike i opremu iz Danske na Grenland.
"Danske oružane snage sprovodiće vježbu Arctic Endurance na Arktiku i sjevernom Atlantiku zajedno sa saveznicima iz NATO-a još dugo vremena. Aktivnosti na Grenlandu nastavak su pojačane prisutnosti na Grenlandu, koja je započela 2025. Povećana prisutnost na Grenlandu posljedica je promijenjene bezbjednosno-političke situacije", piše na web stranici danskih oružanih snaga, prenosi Index.hr.
Politička odlučnost u odbrani suvereniteta
DR ističe da je postojala snažna politička volja da se pruži otpor američkom napadu, kako u vladajućoj koaliciji, tako i u opozicionim strankama. Niko nije smatrao da Danska može vojno parirati SAD-u, ali zaključeno je da treba imati plan za scenario oružanog obračuna te tako podići političku cijenu američkom predsjedniku, ako bi odlučio krenuti vojnim putem.
Ni vlada ni opozicione stranke nisu smatrale vjerojatnim da će Amerikanci napasti Grenland, ali u tom trenutku ni sam Donald Tramp nije htio isključiti takvu mogućnost. "Američki predsjednik, nažalost, nije isključio upotrebu vojne sile. Stoga ni mi ne možemo to isključiti", rekla je početkom ove sedmice danska premijerka Mete Frederiksen (S).
Rizik od američkog napada bitno je manji nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu naglasio da odustaje od upotrebe sile na Grenlandu i okreće se pregovorima s Danskom.
Danski mediji pišu o tri ključne tačke budućeg sporazuma: uspostavljanje novih američkih baza na Grenlandu, američko pravo veta na eksploataciju grenlandskih resursa od strane trećih zemalja i nastavak danskog suvereniteta nad najvećim svjetskim ostrvom, uz mogućnost proglašenja grenlandske nezavisnosti. Jedina je novost u pregovorima, piše danski dnevni list B.T., to što bi SAD stekao suverenitet nad novim bazama, odnosno ta područja postala bi američka teritorija.
"Nisam dosad mogao zamisliti situaciju da danski vojnici kreću na zadatak s bojevom municijom. Nije to bila nikakva simbolična vježba, nego sprovođenje obrambenog plana. Mislim da je vojna kriza sada završena, ali politička kriza oko suvereniteta daleko je od kraja", rekao je za DR Sten Rajning, profesor ratnih studija na Univerzitetu Južne Danske i stručnjak za NATO.
Ključan je bio otpor u Kongresu i pad berze
Na pitanje je li za mirno rješenje Grenlandske krize bilo ključno to što su Danska i druge zemlje signalizirale da su spremne pružiti otpor, Rajning odgovara: "Ne, mislim da nije. Tramp je vidio da postoji otpor u Kongresu, da su berze pale i da su kamatne stope porasle. To ga je zaboljelo i zato se predomislio".
Danski mediji procjenjuju da je trenutno na Grenlandu stacionirano nekoliko stotina danskih vojnika te da bi se do kraja ove godine njihov broj mogao povećati i do hiljadu. Među ostalima, na Grenland su poslane oklopno-pješadijske jedinice, inženjerija i ratna mornarica. Nad Grenlandom prvi put lete i danski borbeni avioni F-35 (američke proizvodnje).
