Žena iz Nju Hempširu je 2017. godine nesvjesno kupila originalnu sliku američkog slikara N.C. Vajeta za četiri dolara u prodavnici u Mančesteru i okačila u svojoj spavaćoj sobi.
Sada se očekuje da će slika da košta između 150.000 i 250.000 dolara kada stigne na aukcijski blok Bonhams Skinner 19. septembra, prenosi n1.
Slika je jedna od četiri ilustracije N.C. Vajet predstavljen u izdanju Ramone iz 1884. Helen Hant Džekson, romanu iz 1939. čija se radnja odvija u južnoj Kaliforniji sredinom 19. vijeka, a roman naglašava zlostavljanje domaćeg stanovništva.
Vajetova slika prikazuje Ramonu, glavnog lika siročeta poluškotskog, poludomaćeg, sa svojom hraniteljskom majkom, senjorom Gonzage Moreno.
Vajet se već etablirao kao jedan od najomiljenijih američkih ilustratora u vrijeme kada je napravio četiri djela za Ramonu.
Kako je otkrila da je slika stvarna?
Prodavnica, koja je željela da ostane anonimna, prema Bonhams Skineru, tražila je starinske okvire u Saversu kada je našla prašnjavu ilustraciju Ramone među gomilom starih slika.
Tražila je, ali nije našla ništa o umjetničkom djelu na mreži.
Nekoliko godina kasnije, ponovo je pogledala ilustraciju i postavila njene slike u Fejsbuk grupu pod nazivom Stvari pronađene u zidovima – i druga skrivena otkrića.
Članovi grupe su je uputili u Muzej umjetnosti Brandivine u Chadds Fordu u Pensilvaniji, gdje je Vajet živio i radio. Kasnije je objavila fotografije ilustracije na Fejsbuk grupi Vajet.
Konzervatorka Loren Luis, koja je radila u Vieth Studi Centru u Muzeju umjetnosti Farnsvort u Mejnu, pružila je ruku i na kraju se odvezla u Nju Hempšir da pogleda umjetničko djelo.
„Slika je bila u izvanrednom stanju“, rekla je Luis za Hiperallergic u mejlu, iako je primijetila nekoliko ogrebotina i sloj prljavštine. Rekla je da je „99% sigurna da je autentično“.
Na kraju je vlasnik slike donio djelo Bonhamsu Skinneru.
Ketlin Liland, specijalista za američku i evropsku umetnost u aukcijskoj kući, rekla je da je primijetila nekoliko tragova o autorstvu ilustracije.
„Ali element koji me je najviše uzbudio je djelimična oznaka na poleđini“, rekao je Leland. „Počevši od sredine 1930-ih, Vajet je koristio određenu vrstu umjetničke table — Veberovu ‘renesansnu’ tablu, koju karakterišu crvene poleđine i razrađene etikete – i to je bio slučaj sa ovom slikom.
