Curenje informacija iz Koncesione komisije koja nadgleda tender za crnogorske Aerodrome ponovo je otvorilo pitanje zakonitosti, transparentnosti i pravičnosti čitavog procesa, uz sve izraženije sumnje u integritet ključnih institucija koje ga sprovode.
Naime, Tenderska komisija je u nedavnoj fazi evaluacije tehničkih prijedloga organizovala čak dva kruga glasanja, pri čemu su rezultati drugog kruga značajno izmijenili ishod nadmetanja. Ova praksa, ocijenjena kao presedan bez jasnog uporišta u pravilima tendera, izazvala je brojne reakcije kako među pravnicima, tako i u stručnoj javnosti.
IIAC "preživio" zahvaljujući drugom glasanju
U prvom glasanju, prema informacijama koje su procurile u javnost, ponuđač IIAC (Incheon International Airport Corporation) nije uspio da pređe tehnički prag od 80 bodova – zaustavivši se na 79,7, što je značilo automatsku diskvalifikaciju. Nasuprot tome, konkurentski ponuđač CAAP (Corporación América Airports) osvojio je 85 bodova.
7Međutim, nakon ponovnog glasanja, rezultat IIAC-a porastao je na 81,69 bodova, dok je CAAP-ov skočio na 87,8. Komisija je ovu odluku pravdala tumačenjem koje je navodno poteklo od Međunarodne finansijske korporacije (IFC), kao vanjskog savjetnika za tender, da se nulta ocjena ne može primijeniti.
No, pravni osnov za ovakvo tumačenje doveden je u pitanje i zapravo može biti u suprotnosti sa službenim pravilima tendera.
Pravila jasna - nula bodova dozvoljeno i obavezno u nekim slučajevima
U dokumentaciji tendera, konkretno u Aneksu 4 RFP-a (Zahtjev za ponude) na stranici 52, fusnota broj 6 – stoji:
„Ako Ponuđač odluči da ne predloži ulaganje u te dodatne objekte, ocjena Investicionog plana (IC.1) Prijedloga Investicionog plana tog Ponuđača bit će nula (0).“
Ova odredba, prema tumačenju pravnih stručnjaka, jasno potvrđuje da je nulta ocjena ne samo dozvoljena, već i predviđena tenderom pod određenim okolnostima. Stoga bi odluka komisije da izmijeni tok ocjenjivanja mogla predstavljati direktno kršenje tenderskih procedura i imati ozbiljne političke i pravne posljedice, te otvoriti prostor čak i za tužbe. Prema Zakonu o koncesijama Crne Gore, komisija je dužna da djeluje nezavisno, a svako produžavanje perioda evaluacije u datim okolnostima samo produbljuje javni skepticizam i narušava povjerenje u proces.
Razlike u investicijama i održivosti ključna tačka spora
Pouzdani interni izvori Analitike, potkrijepljeni javno dostupnom dokumentacijom, otkrivaju značajne tehničke i finansijske razlike između prijedloga dva ponuđača.
Pored proceduralnih problema, razlike između ponuda su znatne i u finansijskom i tehničkom pogledu. Dok CAAP predviđa ulaganja u osnovnu infrastrukturu u iznosu većem od 347 miliona eura, ponuda IIAC-a ostaje ispod minimalnog praga od 200 miliona eura propisanog RFP-om.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je IIAC alocirao značajna sredstva za održavanje (101,9 miliona eura) i komercijalne aktivnosti (20,1 milion), dok osnovna infrastruktura ostaje nedovoljno obuhvaćena.
Stručnjaci ukazuju da ovakav pristup više odražava reaktivno održavanje postojećeg sistema, nego vizionarsko ulaganje u dugoročnu modernizaciju i otpornost aerodromske mreže.
EU integracije i kredibilitet CG na kocki
Cijeli slučaj ne nosi samo pravne i ekonomske implikacije, već i političke. Crna Gora, koja se nalazi u procesu evropskih integracija, preuzela je obaveze da sprovodi javne procese u skladu s principima vladavine prava, transparentnosti i institucionalne odgovornosti.
Ukoliko se dokaže da su pravila Tendera mijenjana tokom procesa, to bi moglo predstavljati ozbiljan udarac ne samo kredibilitetu crnogorskih institucija, već i njenim integracionim ambicijama.
Turizam kolateralna šteta?
Konačno, sporni tender dolazi u trenutku kada Crna Gora teži destinacijskom pozicioniranju na turističkoj mapi Zapadnog Balkana. Svako odlaganje, pa i moguće poništavanje tendera za aerodrome, moglo bi značiti propuštenu razvojnu šansu u sektoru turizma koji važi za okosnicu domaće ekonomije.
U kontekstu svega navedeno, ostaje otvoreno pitanje može li država, suočena s rastućim nepovjerenjem i pritiscima, sprovesti ovaj proces do kraja u skladu s principima zakonitosti, transparentnosti i evropskih vrijednosti.
