Način na koji se nova vlast u Crnoj Gori odnosi prema njenim građanima u dijaspori, pitanja vezana za ukidanje biračkog prava nerezidentima, kao i konstatacije koje su se ovih dana mogle čuti po pitanju doprinosa, posebno ekonomskog, koji je sa njima povezan šokirale su, razbjesnile i rastužile brojne Crnogorce koji žive u inostranstvu, potvrdio je i sagovornik Portala Analitika, crnogorski naučnik koji živi u Njemačkoj Aleksandar Kapisoda.
Prema njegovim riječima došlo je do, kako ocjenjuje, sprovođenja kulturološkog i nacionalnog inžinjeringa kakav u Evropi nije viđen otkako je prije Drugog svjetskog rata progonjenim Jevrejima u Njemačkoj bilo oduzeto pravo glasa.
„Svjedočimo jednom opasnom inžinjeringu, aktivnostima kojima se jedan broj crnogorskih državljana diskriminiše i kojima se oduzimaju ljudska prava, čime ogroman broj njih ostaje bez ikakve mogućnosti učešća u političkom životu, jer u zemlji u kojoj žive nijesu stekli pravo glasa, dok im matična država prijeti ukidanjem. Doslovno, u Crnoj Gori se 2021. dešavaju procesi kao u Njemačkoj 1933. – čistka po volji aktuelne vlasti kojom se pokušava obespraviti 25.000 njenih državljana, suprotno svim poveljama i konvencijama o ljudskim pravima“, istakao je Kapisoda.
Samo crnogorski državljanin
Kapisoda je rođen i odrastao u Njemačkoj, ali je samo crnogorski državljanin. Nikada nije ni pomišljao da uzme njemačko, niti francusko ili kanadsko državljanstvo, koje imaju njegova supruga i djeca. Živi, kako dodaje, u porodici koja ima četiri različita pasoša, ponosan na činjenicu da je jedan od 660.000, a ne jedan od više od 80 miliona stanovnika neke zemlje.
„Kao dijete odgajan sam uz stav da se moja porodica u Njemačkoj nalazi na privremenom radu. Naravno, moji roditelji potrudili su se da sestri i meni obezbijede najbolje obrazovanje u skladu s našim afinitetima. To mi je omogućilo da se bavim istraživačkim radom i da danas radim za jednu veliku farmaceutsku kompaniju u koju sam uveo tekst-majning, odnosno proces korišćenja parametara iz sfere vještačke inteligencije. I po rođenju i po vremenu boravka, ali i zahvaljujući istraživačkom radu mogao sam nesmetano dobiti njemačko državljanstvo, ali to nikada nijesam poželio. Moja supruga je Francuskinja, koja osim državljanstva svoje zemlje ima i kanadsko, moja kćerka je rođena u Kanadi, a sin u Njemačkoj. Mogao sam imati privilegije bilo koje od ovih zemalja, ali sam odlučio da ostanem samo crnogorski državljanin, da iz te pozicije doprinosim nauci i da iz poštovanja prema svojim korijenima dam sve od sebe kako bih promovisao svoju zemlju“, pojasnio je naš sagovornik.
Ambasadori svoje zemlje
Naglašavajući da je svaki Crnogorac koji živi u inostranstvu poput ambasadora svoje zemlje, rekao je da je ne samo on, već i veliki broj ljudi koje poznaje, a koji rade širom svijeta, tu ulogu shvataju veoma ozbiljno, nastojeći da na svaki mogući način promovišu potencijale Crne Gore i kada je riječ o razvoju biznisa, kada su u pitanju kadrovski potencijali koji treba da dobiju priliku za učenje i usavršavanje, ali i kada je u pitanju promocija destinacije – zemlje koja mnogo zavisi od turizma.
„Uspio sam da nagovorim veliki broj svojih prijatelja, poznanika i saradnika da dođu u Crnu Goru, a mnogima od njih ona je postala omiljena destinacija. Nekoliko puta sam dovodio svoje timove saradnika, a iako smo se supruga i ja vjenčali u Kanadi, odlučili smo da proslavu vjenčanja organizujemo i u Crnoj Gori. Na tom događaju imali smo goste iz 18 zemalja, sa tri kontinenta. Ipak, ne govorim svijetu samo o ljepotama Crne Gore, već i o potencijalima koje ona ima u drugim sferama. Radim sve ono što vjerujem da se od mene i očekuje, jer iako mi posao i kompanija koja posluje globalno omogućava da živim na bilo kom kraju svijeta, iako putujem i krećem se, ja ipak drugu državu nemam“, naglasio je naš sagovornik.
Svjedočimo jednom opasnom inžinjeringu, aktivnostima kojima se jedan broj crnogorskih državljana diskriminiše
Upitan da prokomentariše izjavu ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića prema čijim tvrdnjama dijaspora šalje novac „svojim familijama“, odnosno, kako je dodao, „sama sebi“, Kapisoda ističe da je tom izjavom bio veoma začuđen, da ga je ona šokirala, ali i rastužila.
„Imao sam veoma visoko mišljenje o gospodinu Sekuloviću i pitao sam se kako tako obrazovan čovjek može nešto toliko nepromišljeno da izjavi. Još kao dijete sam, kada smo dolazili u Crnu Goru, od starijih ljudi imao priliku da čujem kad god neko ima nešto na umu da izgovori da mu se kaže da prvo popije čašu vode. Ima mudrosti u toj staroj izreci, jer je nekad zaista potrebno zastati pred svojim mislima i razmisliti o onome što želimo da saopštimo. Shvatam da ministar nije o onome što je rekao dovoljno dugo i detaljno razmišljao, jer se tim pitanjem nije bavio, što ipak ne može poslužiti kao izgovor. Zato ovu njegovu izjavu moram da demantujem“, rekao je on, ističući da se uloga Crnogoraca u dijaspori očigledno pogrešno tumači.
Dodaje i da se ne mogu izbrojati primjeri onih Crnogoraca koji žive u inostranstvu od kojih je naša zemlja imala neuporedivo više koristi nego oni od nje.
„Pa ipak, niko od nas ništa ne zahtijeva. Nikada nijesmo tražili bilo kakve privilegije, prava ili nešto slično, a nijesmo mjerili i brojali koliko smo spremni da učinimo, jer smo shvatali da to i jeste naša uloga. Ne tražimo ništa, samo ne želimo da nam se ono na što imamo pravo ukida“, kazao je Kapisoda, naglasivši da je njegova istinska, duboka želja da građani Crne Gore žive dobro i bez straha od onoga što ih čeka sjutra, bez finansijskih i socijalnih poteškoća, prepoznajući sebe u ulozi nekoga ko na svoj način može doprinijeti tom procesu.
Odnos vlasti prema dijaspori
Na pitanje kako doživljava činjenicu da se u političkim strukturama koje sada tvore vlast u Crnoj Grnoj gori dijaspora naše zemlje neprestano dovodi u vezu s podrškom partijama iz prethodne vladajuće strukture Kapisoda naglašava da su te ocjene posebno iritantne i netačne, budući da veliki broj ljudi koji u inostranstvu profesionalno obavljaju svoje poslove nemaju takve konekcije sa crnogorskom političkom scenom, kao i da on lično ne daje otvorenu podršku niti jednoj političkoj strukturi.
„Ne podržavam niti jednu partiju sa crnogorske političke scene, jer smatram da su Crnoj Gori potrebni politički subjekti sa realnim ciljevima i jasnim stavovima. Nijesam saglasan sa radom ove vlasti, kao što nijesam bio ni sa radom prethodne i nijesam jedini koji tako misli. Mi u dijaspori odlično znamo da nam nijedna vlast nije ništa dala, ali nijesmo ni mi ništa tražili. Postojao je direktorat koji se bavio poslovima vezanim za dijasporu čije resurse nijesmo koristili, niti se oslanjali na njegovu, uglavnom protokolarnu, diplomatsku funkciju, tako da za nas niko danas ne može reći da smo radili za bilo koga, niti doprinosili nečijem političkom uspjehu. Ono što je činjenica je da smo na obnovu nezavisnosti čekali veoma dugo, ali ne mogu da vjerujem da zbog takvog odnosa prema državotvornom pitanju sadašnja vlast ima za cilj da nas diskriminiše i izopšti iz političkog života, marginalizujući naš društveni doprinos“, naglasio je Kapisoda.
Kada je riječ o njegovom doprinosu on se ogleda u nauci, ali i društveno odgovornom radu. Osim angažmana u globalnoj kompaniji, u kojoj je jedan od pokretača višestrukih procesa digitalizacije i strukturiranja podataka u sistemu koji širom svijeta zapošljava oko 50.000 ljudi Kapisoda pripada i kriznom štabu grada u kojem živi, s posebnim osvrtom na službu zaštite. Iskustva iz tog segmenta prenio je i povezivanjem sa budvanskom službom zaštite, kojima je kroz ovu saradnju, kako podsjeća, donirana vrijedna oprema i omogućena obuka za vatrogasce.
Rad na energetskim projektima
Kao inžinjer informacionog menadžmenta bavi se kreiranjem pametnih rješenja koja ubrzavaju procese u svijetu istraživanja kroz semantiku, automatsko čitanje i vizualizaciju podataka da bi se jasnije predstavile relacije proteina, gena i hemijskih struktura koje su uzroci određenih bolesti, odnosno da bi se među njima utvrdile uzročno-posljedične veze.
Autor je i projekta uz pomoć kojeg će se na efikasan i ekološki prihvatljiviji u odnosu na dosadašnja rješenja koristiti izvori obnovljive energije.
„U Njemačkoj uskoro stupa na snagu zakon kojim je predviđeno da se u roku od tačno 50 godina vlada obaveže da svaka proizvodnja energije bude isključivo iz obnovljivih izvora. U tom smislu radimo na izradi balona, poput cepelina, koji imaju istu funkciju kao vjetrenjače, ali prave manje buke i jednostavniji su za primjenu, a uz to i mobilni. Oni su dužine oko 100 metara, podižu se na određenu visinu, a uz pomoć rotora proizvode električnu energiju. Smatram da bi to bilo idealno rješenje i za proizvodnju struje u Crnoj Gori, na primjer na Sinjajevini, prije svega jer imamo visoke planine sa mjestima na kojima duva jak vjetar. Jedan takav balon proizvodi istu količinu električne energije u jedinici vremena kao i vjetrenjača“, pojasnio je naš sagovornik.
Brojni su, kako ističe, i drugi tehnološki projekti koji bi mogli naći primjenu u Crnoj Gori.
Ne tražimo ništa, samo ne želimo da nam se ono na što imamo pravo ukida
„Moj cilj je da se crnogorsko društvo razvija, da ide naprijed, da standard raste i da ljudi budu manje opterećeni egzistencijalnim pitanjima. Želim da istrajem u svojoj namjeri, jer ma koliki doprinos u ovoj sferi dao u projektima na kojima radim za druge subjekte poseban značaj bi za mene imali kada bi makar neki od njih bio realizovan u zemlji iz koje sam porijeklom“, poručio je Kapisoda.
Naš sagovornik priznaje da ga ova želja nikada nije napustila iako je svjestan ne samo razlike u isplativosti realizovanja ovakvih projekata na malim i velikim tržištima, već i mentalitetskih razlika koje čine da se društva razvijaju različitom dinamikom.
„Svjestan sam brojnih razlika u mentalitetu Crnogoraca i balkanskih naroda u odnosu na zapadni svijet, bilo da je u pitanju Evropa ili Sjeverna Amerika. Ipak, živeći i odrastajući u raznim sredinama uvijek sam se trudio da uzmem najbolje i od jednog i od drugog. Neke crnogorske vrijednosti su mi pomogle u donošenju nekih životnih odluka, a njemački i kanadski način razmišljanja u njihovoj realizaciji“, pojašnjava naš sagovornik.
Kapisoda dodaje da i svoju djecu vaspitava u tom duhu.
„Živimo u porodici koja ima državljane Crne Gore, Francuske, Njemačke i Kanade, u domu u kojem se govore četiri jezika – crnogorski, francuski, njemački i engleski. Odbacujem sve predrasude, a korijenima se vraćam da bih zemlju iz koje potičem učinio što boljim mjestom za život“, zaključujue naš sagovornik – građanin svijeta, crnogorski državljanin.
