Incheon International Airport Corporation (IIAC), prvorangirani ponuđač u procesu davanja crnogorskih aerodroma na koncesiju, proteklu godinu završio je uz pozitivne brojke kada su u pitanju određeni parametri.
Zapravo, za sada je poznat broj sjedišta koja su bila u ponudi na međunarodnim letovima sa tog korejskog aerodroma, a koje je objavio OAG. I prema njima, vazdušna luka u okolini Seula prošle godine imala je oko 1,4 miliona sjedišta više u ponudi nego 2024, što predstavlja rast u ravni od oko tri odsto.
Međutim, naspram toga, inostrani mediji proteklih mjeseci donosili su priče o padu brojki koje se, prije svega, odnose na profit kompanije IIAC, koja je, inače, u državnom vlaništvu Južne Koreje.
Godišnji profit osjetno pao u odnosu na 2017.
Online magazin The Economy nedavno je izvijestio kako je prvorangirani koncesionar na crnogorskom javnom pozivu u razdoblju od 2017. do 2024. godine zabilježio blagi rast prihoda, ali da je njihova neto dobit u istom razdoblju osjetno pala.
Naime, u posmatranom periodu, ukupni prihodi IIAC veći su za pet odsto. No, neto dobit je niža – 2017. godine iznosila je 8,4 milijarde dolara, a 2024. bila je u ravni od 3,6 milijardi.
Pad profita, dalje se navodi u analizi pomenutog magazina, leži najprije u osnivanju podružnica u okviru kompanije – kako bi u njima za stalno zaposlila oko 10.000 ljudi, koji su prethodno bili angažovani po ugovorima druge vrste.
“Tako sada 120 zaposlenih radi na naplati parkinga, što je na mnogim drugim aerodromima automatizovano, a 20 zaposlenih samo je zaduženo za prodaju autobuskih karata. Aerodrom je znatno povećao plaćanja tim podružnicama – sa 2,7 milijardi iz 2017. na 5,1 milijardu 2024. godine, što predstavlja rast troška od 88 odsto”, dodaju oni.
Pritom, IIAC je prošle godine bio suočen i sa sudskim procesima koje je pokrenuo dio radnika koji su željeli direktno zapošljenje u kompaniji, a ne u podružnicama, pri čemu su potegnuli pitanje razlike u zaradi, koja bi iznosila oko 260 miliona dolara.
Sud u Koreji, pritom, djelimično je presudio u korist radnika.
Međunarodne operacije i nijesu rezultirale naročitim profitom
Kako je već u niz navrata isticano, IIAC nema iskustvo u upravljanju evropskim aerodromima. No, drže nekoliko jakih projekata na azijskom tržištu, koje je, kada je u pitanju avio-industrija, u konstantnoj ekspanziji.
I dio tih projekata, izvijestio je The Economy, do sada je rezultirao velikim gubicima.
“Riječ je o projektima kao što su konsultantski rad u Džakarti, kod kojeg negativni povrat uloženog iznosi minus 76 odsto, projektu u Sijem Reapu (Kambodža) – minus 56 odsto, projektu u Iranu – minus 47 odsto i projektu u Manili – minus 164 odsto”, dodaje se u analizi.
U globalu, tokom proteklih 15 godina, međunarodne operacije IIAC-a donijele su zaradu od oko 2,3 milijarde dolara, ali neto dobit – kada se ‘srežu’ troškovi i gubici – iznosi svega 77 miliona. To znači da je kompanija na međunarodnom planu ostvarila povrat uloženog u ravni od 3,4 odsto.
Prošle godine bili suočeni i sa štrajkom zaposlenih
Sa druge strane, aerodrom u Seulu prošle godine nijesu mimoišle ni organizaciono-tehničke teškoće u radu.
Tamošnji dnevnik Korea JoongAng Daily u oktobru prošle godine izvijestio je o štrajku na aerodromu, koji je uzrokovao nezadovoljstvo putnika.
Na jednom od terminala vladala je velika gužva, a bile su ugrožene i prateće aktivnosti poput skupljanja smeća i parkinga.
“Oko 150 radnika angažovanih na sektoru prtljaga objavilo je kako napušta posao, a oko 2.000 podugovoraca širom države počelo je štrajk ranije tokom sedmice, pri čemu su u pitanju čistači, vozači i vatrogasci”, naveo je taj list, navodeći kako je posrijedi bilo nezadovoljstvo usmjereno ka još jednoj državnoj kompaniji, Korea Airports Corporation.
Iz sindikata koji je stupio u štrajk tada su poručivali kako traže više zaposlenih, kraće radno vrijeme i bolje uslove rada.
Nakon obrta i žalbi - zastoj
Podsjetimo, saga o postupku izbora koncesionara bila je duga i turbulentna. Tokom prvog bodovanja prvorangirana je bila Corporation America Airports (CAAP), da bi Vlada to preinačila i zatražila novo bodovanje – prema kojem je prvo mjesto pripalo IIAC-u.
5Nakon toga, uslijedile su žalbe drugorangiranog ponuđača, no izaprani koncesionar ostao je IIAC. I od jeseni je uslijedio zastoj – pri čemu se povremeno čuju glasovi i sindikalaca i pojedinih članova uprave ACG i visokih državnih funkcionera koji su protiv realizacije modela davanja vazdušnih luka u zakup.
Crnogorska ministarka saobraćaja Maja Vukićević nedavno je, u intervjuu Portalu Analitika, istakla kako je sam postupak pratilo “mnogo toga što nije trebalo”.
“Pažnja javnosti, zbog određenih dešavanja, bila je usmjerena upravo na sam postupak. To je, nažalost, dalo određenu negativnu konotaciju i moglo kompromitovati cijeli proces. Ministarstvo saobraćaja je svoj dio posla odradilo profesionalno, nijesmo se miješali u javne sukobe i oglašavanja, a na kraju je i Vladina Komisija za koncesije donijela svoju odluku. Kao i u svakom postupku, svi učesnici imaju na raspolaganju pravne mehanizme zaštite. Takođe, kada se steknu zakonski uslovi, kompletna dokumentacija biće dostupna javnosti“, dodala je ona.
Pritom, i predsjednica borda Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš usprotivila se koncesiji, navodeći kako pristigle ponude ne garantuju razvoj infrastrukture.
