Rezultati u resoru saobraćaja govore da je 2025. godina bila jedna od najuspješnijih, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika ministarka saobraćaja, Maja Vukićević.
Od brojnih značajnih događaja u resoru kojim rukovodi ističe dolazak Wizz Aira, ugovaranje velikog broja destinacija za narednu godinu, rekordne rezultate crnogorskih aerodroma koji su prvi put imali preko tri miliona putnika, kao i uspjehe nacionalne avio-kompanije koja je prevezla preko pola miliona putnika.
„U putnoj infrastrukturi sanirana su četiri klizišta, završeni su projekti izgradnje puta Vrulja – Mijakovići, rekonstrukcije puta Lepenac – Ribarevina – Berane, kao i započeti brojni projekti izgradnje i rekonstrukcije putne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje“, podsjeća Vukićević.
Navodi i da je u sektoru željeznice završena prva faza tendera za nabavku novih vozova, nakon dvadeset godina popravljena je okretnica za lokomotive u Baru i zvanično je odobren grant za rekonstrukciju pruge Bar – Golubovci.
„Kao što možete vidjeti, dosta toga je pokrenuto i urađeno i imam mnogo razloga da budem zadovoljna postignutim“, kaže Vukićević.
Finansijske ponude za auto-put otvorene, čeka se potvrda EBRD
Nastavak gradnje auto-puta ostaje jedna od ključnih infrastrukturnih tema. Upitana da li i dalje stoji na stanovištu koje je zastupala iz opozicionih klupa kada je kritikovala taj projekat, ministarka kaže da se kritika nije odnosila na sam projekat auto-puta, već na način njegovog ugovaranja.
„Takođe, ne treba zaboraviti da je i tada, od najave, prvog ugovaranja pa do početka radova, prošlo više godina – čak šest“, podsjeća ona.
Kada je riječ o drugoj dionici, napomilnje da su otvorene finansijske ponude te da se čeka potvrda Evropske banke za obnovu i razvoj, nakon čega će biti objavljena rang-lista.
„Projekat auto-puta je najvažniji u resoru saobraćaja i posebno značajan za Crnu Goru. Što se Ministarstva tiče, sve obaveze su izvršene na vrijeme u okviru naše nadležnosti. Sama implementacija je u rukama kolega iz Monteputa i ne očekujem dalje prolongiranje izbora izvođača. Ono što je sigurno jeste da je Crna Gora sve uradila u skladu sa zakonom i pravilima EBRD-a“, navodi Vukićević.
Kada je riječ o sumnjama u regularnost postupka, podcrtava da su nadležnostijasno definisane, te da Ministarstvo postupa u okvirima svojih nadležnosti.
„Sam tender i postupak nijesu u nadležnosti resora, već državne kompanije Monteput. Osim toga, svaka faza postupka se odobrava od strane Evropske banke za obnovu i razvoj, tako da nema mjesta takvim dilemama. Svako ko smatra da mu je u postupku koji sprovode Monteput i EBRD povrijeđeno neko pravo ima na raspolaganju mehanizme pravne zaštite“, poručuje ona.
Radimo na smanjenju gužvi na primorju
Upitana da prokomentariše revitalizaciju lokalnih puteva koji su, iako u nadležnosti opština, od vitalnog značaja zapoljoprivredu i turizam, Vukićević kaže da u Ministarstvu nastoje da pomognu lokalnim zajednicama, makar posredovanjem, kako bi se putevi revitalizovali.
„Samo Ministarstvo saobraćaja ima projekte rekonstrukcije regionalnih puteva koji prolaze kroz seoska naselja. Jedan od takvih projekata je rekonstrukcija puta Bijele Poljane – Riđani, dionica Čevo – Ubli“, napominje sagovornica Analitike.
Godinu za nama obilježili su i radovi na mnogim dionicama pa gužve na putevima i otežano saobraćanje nisu bili rijetke pojave. Ministarka saobraćaja podsjeća da su radovi na putnom pravcu Berane – Bijelo Polje u potpunosti završeni početkom novembra iako je rok za završetak bio u decembru, te da će radovi na dionici Jaz – Tivat biti okončani do početka ljetnje turističke sezone.
3„Rekonstrukcija se izvodi pod saobraćajem, što dodatno otežava i usporava radove, a obuhvata i više vrsta dodatnih radova. Nije krivica sadašnje administracije Ministarstva saobraćaja što neki putni pravci nijesu na vrijeme rekonstruisani u prethodnim godinama, zbog čega danas imamo velike gužve i neizgrađenu mrežu alternativnih puteva. Izgradnja putne infrastrukture zahtijeva strpljenje i vrijeme. Zbog gužvi na primorju inicirali smo i projekat izgradnje obilaznice Budva – na inicijativu Ministarstva saobraćaja obezbijeđena su sredstva i raspisan je tender za izbor izvođača“, kaže Vukićević.
Tvrdi i da u njenom resoru, preko Uprave za saobraćaj, sprovode neke od mjera kako bi ublažili gužve tokom ljetnje sezone, ali dodaje da to rade isključivo u okviru svojih nadležnosti.
„Za konkretna operativna pitanja veći dio nadležnosti je kod Ministarstva unutrašnjih poslova. Ministarstvo saobraćaja strateški, kroz izgradnju i rekonstrukciju novih saobraćajnica, nastoji da dugoročno utiče na smanjenje gužvi na crnogorskom primorju. Moramo biti svjesni da smo relativno kasno započeli razvoj infrastrukture i da je ona danas pod velikim opterećenjem, posebno tokom turističke sezone. Projekti poput obilaznice Budva, izgradnje bulevara Tivat – Jaz i planirane obilaznice u Baru imaju za cilj da u narednim godinama značajno smanje saobraćajne gužve“, napominje naša sagovornica.
Aerodromi dobro posluju, odluku o koncesijama donijeti promišljeno
Kada je riječ o avio saobraćaju, Vukićević podsjeća da Aerodromi Crne Gore posluju veoma dobro i pored određenih infrastrukturnih nedostataka.
„Po prvi put u istoriji imali smo preko tri miliona putnika, a i finansijski rezultat je veoma dobar“, navodi ona i dodaje da zbog toga odluku o koncesijama treba donijeti promišljeno.
Napominje i da koncesionar ima mogućnost da brže od države razvije infrastrukturu što, kaže, jeste jedna od prednosti koncesionog modela.
„Ipak, smatram da smo pokazali da umijemo da upravljamo aerodromima i da menadžment radi veoma dobar posao, zbog čega odluku treba donijeti odgovorno. Svakako, konačnu odluku donijeće Vlada Crne Gore“, ističe Vukićević.
Luksemburško-američka kompanija CAAP podnijela je prigovor Komisiji za koncesije, tvrdeći da Tenderska komisija ni u ponovljenom postupku nije otklonila nedostatke i da je odluka o ponovnom rangiranju Incheona kao prvog ponuđača sporna.
Činjenica je, kaže ministarka, da je postupak pratilo mnogo toga što nije trebalo i da je pažnja javnosti, zbog određenih dešavanja, bila usmjerena upravo na sam postupak.
„To je, nažalost, dalo određenu negativnu konotaciju i moglo kompromitovati cijeli proces. Ministarstvo saobraćaja je svoj dio posla odradilo profesionalno, nijesmo se miješali u javne sukobe i oglašavanja, a na kraju je i Vladina Komisija za koncesije donijela svoju odluku. Kao i u svakom postupku, svi učesnici imaju na raspolaganju pravne mehanizme zaštite. Takođe, kada se steknu zakonski uslovi, kompletna dokumentacija biće dostupna javnosti“, naglašava sagovornica Analitike.
Kada je riječ o neaktivnim aerodromima u Crnoj Gori, kaže da postoji interesovanje investitora za Aerodromu Berane.
„To je projekat kojim ćemo se baviti u narednom periodu. Pri tome je neophodno uzeti u obzir gabarite budućeg aerodroma, njegovu lokaciju, kao i interes javnosti i građana Berana“, pojašnjava Vukićević.
Navodi da, pored Wizz Aira, postoji interesovanje i drugih kompanija da otvore bazu u Crnoj Gori, što, smatra ona, potvrđuje da im partneri vjeruju i da je vizija razvoja avio-dostupnosti, kojoj su posvećeni od prvog dana mandata, bila ispravna.
„Veoma sam ponosna na rezultate nacionalne avio-kompanije koja je prevezla preko pola miliona putnika i ostvarila dobar finansijski rezultat. Vjerujem da ćemo, i pored dolaska Wizz Aira, nastaviti u pravom smjeru. Kada sam preuzela resor, postavljen mi je jasan zadatak jačanja avio-dostupnosti Crne Gore u interesu turizma, privrede i građana. Dolazak Wizz Aira i usvajanje uredbe o linijama od javnog interesa, koje bi trebalo da počnu naredne godine, bili su odgovor na te zadatke. U narednoj godini očekujemo i povećanje flote nacionalne avio-kompanije, a svi dalji koraci trebalo bi dominantno da budu usmjereni ka njenom jačanju. Vjerujem da uz dobru strategiju možemo ostvariti još bolje rezultate“, optimistična je naša sagovornica.
Stanje u željezničkom prevozu bolje nego ranije
Kada je riječ o željezničkom saobraćaju, Vukićević ističe da crnogorska željeznica nije u idealnom stanju, ali da je danas u znatno boljem nego prije godinu, što, kaže, potvrđuju statistika redovnosti prevoza, rast broja putnika i procesi koje su pokrenuli.
„Završena je prva faza tendera za nabavku novih vozova, potpisan je grant za rekonstrukciju pruge sa EIB-om, dok će kolega Vuković potpisati ugovor o kreditu. Tokom prošle godine usmjerili smo 80 miliona eura za rekonstrukciju djelova pruge, obnovu čeličnih mostova, pružnih prelaza i depoa za opravku vozova. Očekujem da konkretni radovi na oba projekta počnu tokom ove godine. Obezbijeđena je značajna podrška za sve željezničke kompanije u skladu sa zakonom i njihovim potrebama, potpisan je novi Kolektivni ugovor u Željezničkoj infrastrukturi i usvojena su dva ključna zakona za željeznički saobraćaj“, podsjeća ministarka.
Izuzetno je, podvlači, zadovoljna načinom na koji je Ministarstvo saobraćaja radilo u prethodnom periodu i očekuje da nastave istim tempom.
Ključni prioritet, dodaje, biće zatvaranje poglavlja koja se odnose na saobraćaj, kao i nastavak zakonodavne aktivnosti, iako su, kaže, veliki dio važnih propisa uspjeli da donesu već tokom 2025. godine.
„Najvažniji projekti su nastavak gradnje auto-puta, nastavak postupka u vezi sa izgradnjom obilaznice Budva, rekonstrukcija puta Berane – Rožaje i projekti u sektoru željeznice. U saobraćaju su rezultati uvijek vidljivi, i vjerujem da će se rad Ministarstva prepoznati i tokom naredne godine. Na kraju, želim svim vašim čitaocima srećnu i uspješnu Novu godinu“, poručila je Vukićević.
