Tenderska komisija privela je kraju višemjesečni proces evaluacije ponuda za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore, a konačna odluka Vlade očekuje se uskoro. Ministarstvo saobraćaja objavilo je prošle sedmice rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC).
Kao i na prvobitnoj rang-listi koju je sačinila Tenderska komisija, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula južnokorejska kompanija IIAC je dobila 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.
Uspješno poslovanje državnog preduzeća
Dok se čeka konačni ishod, iz Direktorata za vazdušni saobraćaj Ministarstva saobraćaja poručuju da državno preduzeće Aerodromi Crne Gore bilježi stabilan rast i uspješno poslovanje, što potvrđuje da sistem funkcioniše i bez koncesionog partnera – ali i da će Vlada, prilikom odlučivanja, uzeti u obzir širi okvir javnog interesa, investicione potrebe i dugoročni razvoj crnogorskog vazdušnog saobraćaja.
„Aerodromi Crne Gore u kontinuitetu bilježe pozitivno i stabilno poslovanje, uz rast prihoda i održavanje finansijske stabilnosti, što jasno potvrđuje da preduzeće funkcioniše uspješno u postojećem modelu upravljanja“, kazali su Pobjedi iz Direktorata za vazdušni saobraćaj.
Naveli su da takvi rezultati predstavljaju važnu osnovu u svakoj daljoj procjeni i jasno pokazuju da država ima pouzdanog i odgovornog operatora u ovom sektoru.
„Ipak, odluka o tome da li je koncesija potrebna ne donosi se samo na osnovu trenutnog finansijskog stanja, već na širem skupu kriterijuma koji uključuju dugoročne potrebe za investicijama u infrastrukturu, njihovu vrijednost u odnosu na javna sredstva, kao i ukupne razvojne ciljeve države. Vlada prilikom razmatranja uzima u obzir i stepen spremnosti projekata – plansku i tehničku dokumentaciju, imovinsko-pravne odnose i dozvole – kao i javni interes: koliko bi odabrani model doprinio boljoj povezanosti Crne Gore, razvoju turizma i ravnomjernom regionalnom razvoju. U analizu ulazi i procjena efikasnosti postojećeg sistema upravljanja, kapacitet Aerodroma Crne Gore da realizuju kapitalne investicije, te odnos rizika i koristi između države i potencijalnog privatnog partnera“, kazali su iz Direktorata.
Mogući model
Drugim riječima, kako su istakli, iako Aerodromi Crne Gore trenutno posluju uspješno i stabilno, Vlada koncesiju razmatra isključivo kao mogući model koji bi, ukoliko se pokaže opravdanim, omogućio bržu modernizaciju i dodatna ulaganja bez narušavanja postojećeg uspješnog poslovanja.
„Kada je riječ o konceptu razvoja aerodroma, Vlada se ne izjašnjava o detaljima pojedinačnih ponuda dok postupak traje, jer je riječ o povjerljivim informacijama koje su sastavni dio evaluacije. Ono što je, međutim, važno istaći jeste da svaka odluka mora obezbijediti zadržavanje i unapređenje dostupnosti Crne Gore kao destinacije, uključujući i mogućnost razvoja saobraćaja niskotarifnih avio-kompanija, u mjeri koja doprinosi turističkoj ponudi i mobilnosti građana. Kriterijumi koje Vlada primjenjuje podrazumijevaju da budući model upravljanja – bio on koncesioni ili neki drugi – ne smije ograničiti pristupačnost tržišta, već treba da obezbijedi održiv rast prometa, veću konkurenciju i bolje uslove za putnike“, kazali su iz Direktorata.
Incheonova ponuda ne uključuje razvoj baza za niskotarifne avio-kompanije – pa smo ih pitali da li bi to moglo ograničiti pristupačnost Crne Gore za turiste i građane sa manjim budžetom.
Kako su nam objasnili iz Direktorata, s obzirom na to da je postupak odlučivanja još u toku, nije moguće komentarisati pojedinačne elemente ponuda niti ih upoređivati, budući da podaci nijesu javno dostupni.
„Kada je riječ o konceptu razvoja baza niskotarifnih avio-kompanija, to jeste važan aspekt pristupačnosti tržišta i dostupnosti destinacija, ali on nije jedini kriterijum pri ocjeni ekonomske i društvene koristi koncesije. Vlada prilikom donošenja odluke sagledava širi okvir, uključujući obim i strukturu ulaganja, efekat na turistički promet, održivost poslovnog modela i dugoročni interes države. Drugim riječima, prisustvo ili odsustvo određenog elementa, poput low-cost baza, ne može samo po sebi biti odlučujući faktor, već se vrednuje u kontekstu ukupne ponude i njenog doprinosa razvoju crnogorskog vazdušnog saobraćaja“, tvrde iz Direktorata.
Prema našim saznanjima ako bi Incheon dobio koncesiju, postoji rizik da nacionalna avio-kompanija izgubi dio tržišta u korist komercijalnih partnera.
„U ovom trenutku nije moguće govoriti o konkretnim tržišnim efektima, budući da konačna odluka o koncesionaru još nije donijeta. Međutim, prilikom razmatranja ponuda posebna pažnja se poklanja očuvanju ravnoteže na tržištu vazdušnog saobraćaja, kao i zaštiti interesa nacionalne avio-kompanije i drugih prevoznika koji posluju u Crnoj Gori. Eventualni koncesioni model ne bi smio dovesti do ograničavanja konkurencije ili otežanog pristupa tržištu, već naprotiv – trebalo bi da doprinese daljem razvoju avio-saobraćaja, povećanju broja destinacija i većoj povezanosti države. Dakle, svi elementi ugovora koji se budu razmatrali biće usmjereni na to da se omogući održivo poslovanje nacionalnog avio-prevoznika, uz istovremeno stvaranje uslova za fer tržišnu konkurenciju“, rekli su iz Direktorata za vazdušni saobraćaj.
Modernizacija
Oni su napomenuli da bez obzira na konačnu odluku o koncesiji, modernizacija aerodroma ostaje jedan od ključnih razvojnih prioriteta Vlade.
„U tom kontekstu, razmatraju se različiti modeli ulaganja – od javno-privatnih partnerstava i saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama, do korišćenja razvojnih fondova i kreditnih linija pod povoljnim uslovima. Cilj je da se obezbijedi dalji rast i modernizacija infrastrukture, bolja povezanost Crne Gore sa važnim destinacijama i kvalitetniji servis putnika, uz očuvanje javnog interesa i finansijske održivosti. Drugim riječima, država je spremna da primijeni model koji će dugoročno najviše koristiti građanima i privredi“, zaključili su iz Direktorata za vazdušni saobraćaj.
Iz Ministarstva saobraćaja je u prošle sdmice saopšteno da se nova rang-lista ponuđača objavljuje nakon izvršenih korekcija Izvještaja o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang-listom ponuđača i obrazloženjem te liste, u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije od 1. septembra.
„Shodno članu Zakona o koncesijama ponuđač ima pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang-liste ponuđača podnese prigovor Komisiji za koncesije Vlade“, navodi se u saopštenju.
Takođe, shodno članu Zakona o koncesijama, ponuđač ima pravo da u roku od osam dana od objavljivanja rang-liste ponuđača na pisani zahtjev izvrši uvid u dokumentaciju.
Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je početkom septembra djelimično prigovor luksemburško-američke kompanije „Corporacion America Airports (CAAP)“ na rang-listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Time je i bila odložena konačna odluka o tome da li će i kada crnogorske vazdušne luke biti date pod višegodišnji zakup, jer je Vlada morala da sačeka novo obrazloženje Tenderske komisije, kako bi donijela konačnu odluku.
Rang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, bila je vraćena radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda.
Komisija za koncesije ranije je ocijenila da prvobitno obrazloženje dostavljene rang-liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Američko-luksemburški konzorcijum je ranije u predviđenom roku podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan utvrđenom prvobitnom rang-listom. Konzorcijum je tada tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, znatno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda ovog konzorcijuma ne bude prvorangirana.
Sumnja
U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
U međuvremenu je luksemburško-američka kompanija CAAP 19. septembra podnijela tužbu pred Upravnim sudom.
CAAP je, prema saznanjima naše redakcije, tada zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprovela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP-u smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede, u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka.
CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke.
Luksemburško-američka kompanija je takođe ranije tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli.
Podsjećamo da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz Komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od Komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.
