Na hitnom sastanku koji je juče okupio energetske zvaničnike iz 32 države članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) razgovarali su kako bi odlučili hoće li aktivirati hitne zalihe nafte, a radi smanjenja cijena sirove nafte.
Kako saopštava Guardian, ova hitna intervencija, značajno bi nadmašila 182 miliona barela nafte koje su zemlje IEA pustile na tržište kroz dva oslobađanja 2022. godine nakon ruske potpune invazije na Ukrajinu.
Očekuje se da će zemlje članice odluku o podršci planu donijeti danas, no ona bi mogla biti odgođena ako se samo jedna članica usprotivi.
Kako navode, svjetski energetski nadzornik pozvaće 32 članice da oslobode oko 400 miliona barela hitnih rezervi sirove nafte, što predstavlja trećinu ukupnih državnih zaliha te grupe i više nego dvostruko u odnosu na najveće prethodno oslobađanje rezervi koje je IEA sprovela.
Prema planu, članice bi imale do 90 dana da puste dio naftnih zaliha na globalno tržište, koje je izgubilo skoro 20 miliona barela sirove nafte dnevno zbog blokade trgovine kroz Hormuški moreuz.
Agencija sa sjedištem u Parizu očekuje se da objavi preporuku prije sastanka lidera G7 u 14 časova, a kojim predsjedava francuski predsjednik Emanuel Makron.
Grupa sedam vodećih ekonomija danas je saopštila da u principu podržava korišćenje strateških rezervi nafte kako bi se riješili problemi sa snabdijevanjem i nestabilnost na tržištu, međutim, plan bi i dalje mogao biti odložen ako se samo jedna članica IEA usprotivi na današnjem sastanku.
Ukupno, članice IEA raspolažu sa više od 1,2 milijarde barela javnih hitnih rezervi nafte, kao i dodatnih 600 miliona barela koje industrija drži po obavezi vlada.
Velika Britanija je krajem prošle godine imala zalihe nafte dovoljne za 120 dana, iako su 100% tih zaliha držale kompanije iz energetskog sektora u dogovoru s vladom. Zalihe se čuvaju u rafinerijama, na naftnim terminalima, elektranama i na offshore poljima u bazenima Sjevernog mora. Oko 15% zaliha nalazi se u inostranstvu, uključujući Belgiju i Njemačku.
Iako nijedna zemlja G7 nije imala fizičku nestašicu nafte od početka rata prošlog mjeseca, cijena Brent nafte snažno je oscilirala i u ponedjeljak je nakratko dostigla 119,50 dolara po barelu, nivo koji nije viđen od 2022. godine.
Isporuke nafte i pomorskog gasa sa Bliskog istoka teško stižu na svjetsko tržište već skoro dvije sedmice zbog praktičnog zatvaranja Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute uz obalu Irana kroz koju prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i gasom tankerima.
Cijena nafte sada je oko 90 dolara po barelu, nakon izvještaja da će G7 razmatrati intervenciju na tržištu.
„U saradnji sa IEA pažljivo pratimo trendove na energetskim tržištima i koordiniramo aktivnosti unutar G7, sa našim međunarodnim partnerima, državama članicama IEA i šire”, navodi se u saopštenju članica G7.
Ministri su dodali da podržavaju sprovođenje proaktivnih mjera za rješavanje situacije, uključujući korišćenje strateških rezervi.
