Već nekoliko godina, iako prilično tiho, govori se o mogućoj primjeni blockchain tehnologije u muzičkoj industriji, koja bi autorima i izvođačima omogućila kvalitetnije i jednostavnije upravljanje kako cirkulisanjem, tako i unovčavanjem snimljene muzike na internetu.
Muzička podloga ovoj priči početkom mjeseca postao je novi album benda Kings of Leon „When You See Yourself“, ali ne zbog kvaliteta bilo koje od 11 numera, jer kritika nije nimalo blagonaklono ocijenila bilo koju od njih, već zbog činjenice da je pored uobičajenih striming servisa album prodat i kao NFT za dva miliona dolara.
Nezamjenjivi token
U govor i sve jezike svijeta odjednom se uselila skraćenica NFT – od non-fungible tokens, u najjednostavnijem prevodu kao nezamjenjivi žeton – blockchain funkcija koja već neko vrijeme donosi sve veću zaradu ne samo umjetnicima, već i drugim inovatorima, autorima igara, sportistima, kreativcima...
Ako govorimo o blockchainu, na koji je većini prva asocijacija digitalna valuta bitcoin, onda je ovaj pojam najjednostavnije objasniti na primjeru tokena. Bitcoin je takođe token i on je zamjenjiv. Drugim riječima jedan bitcoin će u svakom trenutku imati vrijednost jednaku kao drugi bitcoin i ništa neće biti prepreka da se jedan zamijeni drugim. Nezamjenjivi token – NFT je, za razliku od bitcoina, digitalno sredstvo sa jedinstvenim karakteristikama. U ovom slučaju se za prenos između različitih korisnika koristi lanac blokova za evidentiranje vlasništva nad virtuelnim objektima.
U okruženju kojim sve više dominiraju transnacionalne kompanije, blockchain tehnologiju zaista možemo predstaviti kao revoluciju koja može da omogući umjetnicima da imaju kontrolu nad svojim radom, kako kada je riječ o autorskim pravima i produkciji, tako i kada govorimo prihodima.
Ako samo malo bolje obratimo pažnju na način na koji se govori o tehnološkom determinizmu, ono što u ovom slučaju vidimo je ublažavanje euforije, nedovoljno jasno obrazlaganje uticaja, ali i otkrivanje mogućih političkih, ekonomskih i kulturoloških implikacija primjene ove tehnologije.
Iako je NFT u svijetu muzike ovih dana najinteresantnija tehnološka tema postoje i brojni drugi načini na koje je, pomoću već sada dostupnih platformi, moguće unaprijediti muzičko stvaralaštvo. Da bi se to razumijelo potrebno je imati jasnu predstavu onoga što se podrazumijeva pod pojomom „infrastrukture“ u muzičkom svijetu, kao i biti svjestan različitosti inovacija koje utiču na distribuciju i cirkulisanje muzike na internetu. Sa druge strane, važno je poznavati osnovne tehničke karakteristike blockchaina, kako bi njegov uticaj na ovu oblast bio jasniji.
Digitalizacija muzike
Tokom proteklih decenija uvođenje i širenje rasprostranjenosti tehnologija kao što je MP3, razvoj infrastruktura poput peer-to-peer mreža ili streaming platformi duboko su uticali na muzičke prakse i načine na koje se muzika plasira putem interneta.
Kada govorimo o muzičkoj infrastrukturi, nju ne treba smatrati neutralnom bazom koja podržava i pojednostavljuje protok sadržaja putem interneta, već kao mnoštvo specifičnih društveno-tehničkih entiteta koji su sposobni za stvaranje novih vrsta odnosa između aktivnosti korisnika i tehničkih artefakata.
Infrastruktura je ključna u digitalizaciji muzike, a na osnovu nje vidimo da je ono što ima najvažniju ulogu upravo format – interfejs, protokol i način na koji podaci kruže prilikom stvaranja i dijeljenja muzike na internetu.
Primjera radi, prelazak sa CD-a, koji već jeste bio digitalni, na MP3 format nije podrazumijevao samo stvaranje nove tehničke alatke, već i formiranje infrastrukture, odnosno entiteta koji koriste različite pristupe i na mikro planu, posebno kada su u pitanju kodovi i softveri, kao i na makro planu, kada je riječ o tehnološkim sistemima i infrastrukturi.
U procesu digitalizacije muzike metapodaci imaju ključnu ulogu i to ne samo zato što su omogućili da muzika efikasnije cirkuliše, već i zato što se odnose i na način arhiviranja muzike na uređajima, koja se, kodirana na taj način, može reprodukovati uz pomoć različitih programa.
Blockchain je infrastruktura koja zahvaljujući svojim ključnim karakteristikama može da doprinese rješavanju strukturnih problema u muzičkoj industriji.
Ovdje je posebno važno razumjeti probleme koji se tiču izračunavanja i raspodjele dohotka koji se odnose na striming, budući da je riječ o procesu koji se sam po sebi smatra veoma složenim, neefikasnim i nepravednim, posebno ako se uzme u obzir procenat zarade koji pripada autorima i izvođačima.
Iako su prikupljanje i raspodjela prihoda na bazi autorskih prava uvijek predstavljali veoma složen proces, širenje formata i platformi za striming i povećavanje broja posrednika učinilo je da se novac koji slušaoci plaćaju troši na način da sve manje pripada onima koji su zaista zaslužni za to što se neko muzičko djelo našlo na internetu.
Institucionalna podrška
Blockchain tehnologija može da pomogne da različiti akteri u procesu objavljivanja muzike na internetu ne koriste ovu platformu samo kao tehničko rješenje, već kao neku vrstu zajedničke tehnologije koja omogućava istovremeno objedinjavanje čitavog niza muzičkih djela i tržišta, a koja može trajno da riješi strukturne probleme povezane s digitalizacijom muzike.
Budući da omogućava automatizovanu dodjelu i raspodjelu prava, blockchain i pametni ugovori mogu iznova da urede odnose između umjetnika i platformi, tako što će se u centar ovako zasnovanog modela staviti umjetnici i njihov rad. Ovakav princip reprezentativan je za ona okruženja u kojima su tehnološka rješenja direktno povezana s demokratskim napretkom, a iz takve perspektive, inovacije su progresivne.
Sposobnost da blockchain tehnologija muzičku industriju učini pravednijom prema njenim ključnim nosiocima – autorima i izvođačima – prepoznata je prije nekoliko godina, ali se vrlo malo radilo na tome jer, sa jedne strane, među muzičarima i producentima postoji vrlo malo znanja o ovoj oblasti, dok, sa druge strane, društvo, a posebno donosioci odluka, ne smatraju ovo gorućim problemom, zbog čega ni ne stimulišu njegovo rješavanje.
Koliko novca se na ovaj način gubi i nikada ne stigne do onih koji su zapravo stvorili sve ono što nas u ovom slučaju interesuje pokazuje finansijski status jednog dijela originalnih stvaralaca koji se konstantno obraćaju institucijama za podršku.
Kada bi vlade i druge organizacije koje s vremena na vrijeme podrže muzičko stvaralaštvo samo djelićem tog novca podržale razvoj blockchain platforme za muzičare, više ne bi bilo potrebe da im se muzičari obraćaju za jednokratnu pomoć.
Naravno, nekim od razloga zbog kojih se ovi procesi mogu smatrati sporima je i borba sa gigantima kao što su Spotify, Deezer, Apple Music i drugim servisima koji opstaju upravo na način koji od svega onoga što slušaoci potroše umjetnicima ostavlja mrvice.
Raspodjela prihoda
Jedna od prvih primjena blockchain tehnologije u muzičkom svijetu viđena je u projektu koji je 2015. pokrenula Imodžin Hip, koja je pjesmu Tiny Human prodala uz pomoć blockchain platforme i pametnih ugovora i to tako što su slušaoci mogli da je preuzmu ili dijele na internetu uz automatsku raspodjelu prihoda od autorskih prava tamo gdje pripadaju. Ova sjajna britanska umjetnica zalaže se i za samostalnost muzičara od tutorstva velikih digitalnih kompanija i uspostavljanje kontrole nad sopstvenim radom.
Ono što se ovdje očekuje je raspodjela prihoda od autorskih prava kroz brži i funkcionalniji sistem plaćanja, omogućen namjenskim blockchainom, uz pomoć upotrebe pametnih ugovora.
Takođe, ovo otvara mogućnost da se kreira baza podataka posvećenih muzici, koja bi sadržala sve podatke o pjesmi, što bi infrastrukturu pretvorilo u jedan pouzdani i transparentnim katalog svih muzičkih produkcija. Ideju o ovakvom katalogu je još 2008. predstavila Evtropska komisija, ali se njena realizacija nikada nije dogodila, iako svaka članica EU ima svoju organizaciju koja se bavi zaštitom prava autora muzike.
Ono što je ovih dana uradio Kings of Leon svojevrsna je revolucija u muzičkoj praksi, iako tehnologija posredstvom koje se prodaja njihovog albuma doslovnog prevoda „Kada vidiš sebe“ odvijala postoji već godinama. Ljubitelji njihove muzike mogli su da za 50 dolara kupe digitalni primjerak albuma sa audiovizuelnom kreativom i video-snimcima nastupa. Takođe, na internet-aukcijama imali su priliku i da licitiraju za šest zlatnih NFT ponuda koje nude mjesta u prvom redu za svaki koncert Kings of Leona i to doživotno.
Primamljive ponude poput ove tek su „početak početka“ jedne velike promjene načina na koji ćemo ubuduće kupovati i skladištiti muziku. Da li bi Kings of Leon bolje prošao da je kvalitet albuma na nivou nekih prethodnih iz njihovog opusa za sada je nemoguće čak i nagađati, jer je potez neuporediv sa bilo čim u njihovoj karijeri.
Možda je odsustvo truda na dostizanju uobičajenog nivoa kvaliteta kompenzovano ovakvim plasiranjem albuma, jer će, ako ne po nekoj zauvijek omiljenoj numeri, on ipak po nečemu ostati upamćen. Kako će ovaj događaj uticati na cijelu muzičku industriju vidjećemo ubrzo, jer su i brojni drugi izvođači već prihvatili ovaj izazov. Kings of Leonu ipak možemo iskazati poštovanje jer su vidjeli sebe kao NFT i otvorili vrata jedne nove ere.
Autorka je doktorand u oblasti blockchain tehnologije. Ovo je peti od 15 tekstova u serijalu Analiza digitalnih transakcija, koji objavljujemo na našem portalu.
