Zvuci prirode, posebno cvrkut ptica, ključni su u izgradnji i održavanju naše povezanosti sa prirodom. Nažalost, novo istraživanje otkriva da se ovi zvuci mijenjaju, pa cvrkut ptica širom Evrope i Sjeverne Amerike postaje sve tiši i manje raznolik, piše Ekovjesnik.
Međunarodni tim predvođen istraživačima sa Univerziteta East Anglia (UEA) je na bazi monitoringa ptica širom svijeta i snimaka pojedinih vrsta u divljini razvio novu tehniku s ciljem otkrivanja njihovog cvrkuta na više od 200.000 lokacija tokom posljednjih 25 godina.
„Prednosti našeg kontakta s prirodom su ogromne. Njime poboljšavamo fizičko zdravlje ljudi, ostvarujemo psihološke dobrobiti i povećavamo vjerovatnost podržavanja i učestvovana u aktivnostima zaštite okoline“, tvrdi jedan od autora istraživanja, dr Simon Butler, sa Škole bioloških nauka Univerziteta East Anglia.
On objašnjava da cvrkut ptica igra važnu ulogu u definisanju kvaliteta doživljaja prirode.
“Ali, široko rasprostranjeni pad populacija ptica i promjene u distribuciji vrsta kao posljedica klimatskih promjena znače da će se akustična svojstva prirodnih krajolika vjerovatno mijenjati. Međutim, ne raspolažemo istorijskim snimcima cvrkuta ptica za većinu lokacija obuhvaćenih našim istraživanjem pa smo morali razviti novi pristup kako bismo ih rekonstruisali“, objasnio je dr Butler.
Godišnji podaci o broju ptica prikupljeni putem North American Breeding Bird Survey (BBS), kao primarnog izvora za procjenu statusa kontinentalnih vrsta ptica u Sjevernoj Americi, i Panevropske zajedničke šeme praćenja ptica (Pan-European Common Bird Monitoring Scheme - PECBMS), zajedničke inicijative Evropskog savjeta za popis ptica (European Bird Census Council - EBCC) i BirdLife Internationala pokrenute u januaru 2002. godine, upoređeni su sa snimcima više od 1.000 vrsta iz baze podataka Xeno Canto, u kojoj volonteri postavljaju i bilježe snimke ptičjeg cvrkuta još od 2005. godine. Cilj istraživača bio je rekonstrukcija istorije zvučnog pejzaža.
Akustične karakteristike ovih zvučnih pejzaža potom su kvantifikovane pomoću četiri indeksa dizajnirana za mjerenje raspodjele akustične energije po frekvencijama i vremenu. Indeksi su vođeni složenošću i raznolikošću cvrkuta ptica među posmatranim vrstama i kvantifikovali su njihovu raznolikost i intenzitet u cjelini.
Komentarišući rezultate istraživanja, objavljenog početkom novembra u časopisu Nature Communications, dr Butler je rekao kako su otkrili široko rasprostranjeno smanjenje akustične raznolikosti i intenziteta prirodnih zvučnih pejzaža, koje je podstaknuto promjenama u sastavu ptičjih zajednica.
„Ovi rezultati sugerišu da su prirodni zvučni pejzaži u proljeće sve tiši i manje raznoliki, što potencijalno može uticati na ljudsko zdravlje i dobrobit“, kazao je dr Butler.
Dodao je da s obzirom na to da ljudi pretežno čuju, a ne vide ptice, zbog smanjenja kvaliteta prirodnih zvučnih pejzaža ljudi će najvjerovatnije primijetiti pad njihovih populacija.
Istraživači kažu da nije lako predvidjeti odnos između promjena u strukturi ptičjih zajednica i karakteristika zvučnog pejzaža.
„Generalno smo otkrili da mjesta koja su doživjela veći pad bilo ukupnog broja ili raznolikosti vrsta takođe pokazuju veći pad akustične raznolikosti i intenziteta“, kazala je dr Catriona Morrison, istraživačica na UEA-inoj Školi bioloških nauka.
„Globalno zagrijavanje širi se planetom i šteti ljudima, flori i fauni. Ptice su takođe pogođene i to utiče na njihov cvrkut koji na sve ljude djeluje opuštajuće i ugodno.“
„Na primjer, gubitak vrsta kao što su ševa ili slavuj, vjerojatno će imati veći uticaj na složenost zvučnih kulisa nego gubitak određenih vrsta, poput vrana i galebova, čiji nam cvrkut nije pretjerano ugodan. Međutim, to takođe zavisi od brojnosti i raznolikosti drugih prisutnih vrsta“, dodaje Morrison.
Nažalost, usred sve izraženije klimatske krize sada znamo za još jedan problem koji može doprinijeti sve manjoj povezanost ljudi s prirodom.
„Kako postajemo manje svjesni svog prirodnog okruženja, takođe počinjemo manje primjećivati ili brinuti za njegovo propadanje. Istraživanja poput našeg imaju za cilj da povećaju nivo svijesti o prirodnim gubicima i pokazažu njihov potencijalni uticaj na ljudsku dobrobit“, kazala je dr Morrison.
