Kultura

Jasmina Ahmetagić održala predavanje o Dostojevskom

Na Grad teatru, u okviru književnog programa, sinoć je upriličeno predavanje prof. dr Jasmine Ahmetagić, koja je govorila o umijeću pripovijedanja i razumijevanju svijeta i čovjeka u djelima Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

Jasmina Ahmetagić održala predavanje o Dostojevskom Foto: Grad teatar
Portal AnalitikaIzvor

Predavanje je bilo zasnovano na pripovijetki "Krotka", djelu kojem je Dostojevski nadjenuo podnaslov "fantastična priča”. Upravo je tumačenjem ove pripovjetke, Ahmetagić, koja se u svom radu o Dostojevskom bavila i onim djelima koja ne pripadaju centralnom opusu, ukazala i na neke od poetičkih i tematsko-motivskih osnova svih ostalih djela Dostojevskog, jednog od najboljih poznavaoca ljudske duše.

“Priča “Krotka” je napisana prije 145 godina. On je tada govorio o nečemu o čemu danas govore sve novine, on je govorio o problemu zlostavljanja bližnjeg. U ovoj priči jedna jako mlada djevojka na ivici egzistencije, izuzetno siromašna, udaje se za bogatog zalagaoničara i sa njim živi u braku do trenutka kad skače kroz prozor sa ikonom u naručju. To je cijela priča. Sve drugo između je njihov svakodnevni život. Postoji neka tajna veza između načina na koji je živjela junakinja u braku i njenog samoubistva. Zašto je Dostojevski ovdje bio majstor? Zato što je ovdje dozvolio da nam priču pripovjeda njen muž i to nakon što je žena skočila kroz prozor u času dok je njeno tijelo još uvijek tu u drugoj prostoriji, njen leš je na stolu i on je u šoku jer nije očekivao takav rasplet. I pripovjeda nam kako je taj život izgledao i kaže: “Hoću sebi da sudim, hoću sve da saberem u jednu tačku da vidim zbog čega se ovo dogodilo”. Tako on kaže, ali u isti mah dok se dešava to samosuđenje, samookrivljavanje, dešava se i druga vrsta toka koju mi kao čitaoci osjećamo, a to je samoopravdavanje. On kaže da je uprkos svemu ona bila veliki tiranin njegove duše, da žene generalno nisu originalne i da samubistvo uopšte nije originalan čin. Dok sagledava svoju ulogu u svemu tome, on u isti mah napada žrtvu”, kazala je Ahmetagić.

Suština tumačenja Ahmetagić bila je usmjerena kao tome da pokaže na koji način Dostojevski gradi lik zlostavljača, koji je, po pravilu, kako je to moderna viktimologija utvrdila skoro pa vijek nakon Dostojevskog, prvenstveno žrtva, a onda zlostavljač. Upravo tim činom želi da unizi sve vrline bića koje ima u fokusu, pokušavajući time da nadoknadi onu stranu svog karaktera koja nedostaje.

Portal Analitika