Iran je odbio američki mirovni prijedlog od 15 tačaka.
Prijedlog podrazumijeva da Iran uništi svoje nuklearne sposobnosti u zamjenu za ukidanje sankcija, prenose svjetski mediji.
Iz Teherana su odgovorili da do mira može doći samo pod njihovim uslovima, a kako prenosi tamošnja državna televizija, ima ih pet.
To su: okončanje agresije i atentata, konkretne garancije koje bi spriječile novi napad, isplatu ratne štete, prekid rata protiv Irana i protiv svih grupa otpora širom Bliskog istoka, kao i priznanje iranskog suvereniteta nad Ormuskim moreuzom.
Zapovjednik iranske garde izjavio je da je Iran danas gađao izraelske gradove Dimonu i Haifu kao "jasnu poruku odgovora" na prijetnje američkog predsjednika Donald Trump o napadima na iranske elektrane.
Zapovjednik vazdušnih snaga Iranske revolucionarne garde Seyed Majid Mousavi poručio je na društvenim mrežama da Tramp "mora naučiti da je svaka prijetnja i ultimatum protiv Irana dio čina rata".
Sjedinjene Američke Države (SAD) potvrdile su slanje kopnenih snaga na Bliski istok nakon, što je Iran odbacio prijedlog mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše Independent.
Pentagon je potvrdio da će u regiju biti upućeni dijelovi 82. elitne vazdušno - desantne divizije, logističke i potporne jedinica te 1. borbena brigada.
Ambasador Irana u Srbiji Mohamed Sadek Fazli izjavio je danas da je ajatolah Modžtaba Hamnei živ, da se nalazi u Iranu i da nikada nije bio u Moksvi.
"Ajatolah u Teheranu prati tok događaja i komanduje islamskim vojnim snagama. S obzirom na bezbjednosne okolnosti on fizički ne može da bude u javnosti. Povrijeđen je ali je zdrav", kazao je on, a prenose srpski mediji.
Ministarstvo odbrane Iraka saopštilo je danas da su vojna medicinska klinika i prateće inženjersko odjeljenje u Al-Habaniji, gradu u provinciji Al-Anbar, bili meta smrtonosnog vazdušnog napada rano jutros, pri čemu je poginulo sedam pripadnika osoblja, a 13 je povrijeđeno.
Prema saopštenju ministarstva, napad se dogodio u 9 sati jutros, nakon čega je uslijedilo artiljerijsko granatiranje iz aviona. Navode i da spasilačke ekipe i dalje pretražuju lokaciju u potrazi za preživjelima.
Ministarstvo je napad osudilo kao "očigledno i ozbiljno kršenje međunarodnih zakona i normi koje zabranjuju gađanje medicinskih objekata i osoblja".
Iranska mornarica saopštila je da pažljivo prati kretanje američke udarne grupe nosača aviona "Abraham Linkoln" i upozorila da će brod biti meta napada ukoliko se nađe u dometu iranskih raketnih sistema.
Komandant iranske ratne mornarice Šahram Irani izjavio je da će, ukoliko neprijateljska grupa nosača uđe u domet, uslijediti "razorni udari", prenijela je iranska televizija.
Agencija Reuters izvijestila je maločas kako Turska "ima ulogu u prenošenju poruka između Vašingtona i Teherana".
Tu vijest je, pritom, potvrdio potpredsjednik vladajuće turske stranke AKP Harun Armagan, navodeći kako je cilj tih poruka "da budu smirene napetosti i otvoren prostor za direktne pregovore".
Iran je obavijestio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Međunarodnu pomorsku organizaciju da „neprijateljska plovila” mogu prolaziti kroz Hormuški moreuz samo ako se prethodno usklade sa iranskim vlastima.
Ova poruka dolazi u trenutku kada je američko-izraelski rat protiv Irana gotovo zaustavio prolazak otprilike petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa kroz moreuz, što je izazvalo značajne poremećaje u globalnom snabdijevanju, piše Reuters.
Dopis iranskog Ministarstva vanjskih poslova upućen je u nedjelju Savjetu bezbjednosti, koji ima 15 članica, kao i generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu. U utorak je proslijeđen i na adrese 176 članica Međunarodne pomorske organizacije (IMO), agencije UN-a sa sjedištem u Londonu koja je zadužena za sigurnost međunarodne plovidbe i sprječavanje zagađenja mora.
"Neprijateljska plovila, uključujući i ona koja pripadaju drugim državama ili su s njima povezana, mogu ostvariti pravo na bezbjedan prolaz kroz Hormuški moreuz u koordinaciji sa nadležnim iranskim vlastima. Uslov je da ne učestvuju u agresiji na Iran niti je podržavaju, te da se u potpunosti pridržavaju objavljenih bezbjednosnih propisa”, navodi se u dopisu.
U dopisu se ističe kako je Iran „preduzeo nužne i srazmjerne mjere kako bi spriječio agresore i njihove pristalice da koriste Hormuški moreuz za izvođenje neprijateljskih operacija protiv Irana”.
Dodaje se kako plovila, oprema i sva imovina koja pripada Sjedinjenim Državama ili Izraelu, „kao i drugim učesnicima u agresiji, ne ispunjavaju uslove za neškodljiv ili neprijateljski prolaz”. Financial Times je prvi izvijestio da je dopis u utorak proslijeđen državama članicama IMO-a.
Više od 200 Izraelaca povrijeđeno je u posljednja 24 sata, saopštilo je ministarstvo zdravlja.
Izraelsko ministarstvo zdravlja navodi da su 204 povrijeđene osobe primljene u bolnice tokom posljednja 24 sata usljed sukoba sa Iranom i Hezbolahom u Libanu.
Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana u bolnice je primljeno ukupno 5.045 ljudi. Od toga je trenutno hospitalizovano 120 osoba, uključujući 12 u teškom stanju.
Prema procjenama analitičara međunarodnog finansijskog sajta Investing.com, zemlje koje su najviše zavisne od energenata koji se transportuju kroz Hormuški moreuz su Japan, Južna Koreja, Pakistan i Tajvan.
Prema procjenama koje je na mreži Iks objavio Džesi Koen, analitičar finansijskog sajta sa sjedištem u Izraelu, 73 odsto energenata koje koristi, Japan uvozi kroz Hormuški moreuz, Južna Koreja 70 odsto, a Pakistan i Tajvan po 60 odsto.
Opširnije čitajte OVDJE.
Iran je administraciji Donalda Trampa dao do znanja da ne želi ponovo pregovarati s posebnim izaslanikom Stivom Vitkofom i predsjednikovim zetom Džaredom Kušnerom, već bi radije razgovarali s potpredsjednikom Džej Di Vensom, navode dva regionalna izvora.
Poruka, koja je proslijeđena SAD-u neslužbenim kanalima, signalizira da Iran smatra kako razgovori s Vitkofom i Kušnerom ne bi bili produktivni zbog nepovjerenja nastalog nakon prekida prijašnjih pregovora, koji je prethodio vojnoj akciji Izraela i SAD-a, piše CNN.
Za razliku od Vitkofa, Kušnera, pa čak i državnog sekretara Marka Rubija, Vensa se smatra sklonijim okončanju rata, rekli su izvori.
"Smatra se da bi Vens bio usredsređen na okončanje sukoba", rekao je jedan od izvora.
Ipak, regionalni akteri prepoznaju da bi ulazak u pregovore za Vensa mogao biti rizičan jer ispregovarati kraj sukoba neće biti lako, prenosi Index.
Vitkof je i dalje snažno uključen u ovaj resor s američke strane, a izvori navode kako Iranci vjerovatno neće imati drugog izbora nego sarađivati s onim koga Trampova administracija pošalje na pregovore. “S kim god administracija odluči pregovarati, Iranci će morati sarađivati, no to ne znači da nemaju svoje favorite”, rekao je drugi izvor.Portparolka Bijele kuće Karolin Livit izjavila je za CNN da Tramp odlučuje ko će pregovarati za SAD.
"Kao što je predsjednik danas rekao, potpredsjednik Vens, državni sekretar Rubio, posebni izaslanik Vitkof i gospodin Kušner biće svi uključeni", poručila je Livit.
Zasad ostaje otvorena mogućnost sastanka između američkih i iranskih predstavnika koji bi se trebalo održati kasnije ove sedmice u Islamabadu. Međutim, čak i oni koji se zalažu za njegovo održavanje sumnjaju da će do njega zaista i doći, rekli su izvori.
Iranski vojni portparol ismijao je američke napore oko uspostave primirja, poručivši kako "Amerikanci zapravo pregovaraju sami sa sobom".
Njegova reakcija uslijedila je nedugo nakon što je administracija Donalda Trampa poslala Iranu predlog primirja u 15 tačaka, i to posredstvom Pakistana, piše Asošieted Pres.
Jugoistočna Azija i dalje se suočava sa nestašicama goriva i rastom cijena. Filipini nastoje da obezbijede stabilno snabdijevanje gorivom nakon što su proglasili nacionalno energetsko vanredno stanje.
Vlada navodi da sarađuje sa Vašingtonom kako bi obezbijedila pristup nafti iz zemalja pod američkim sankcijama, nastojeći da proširi izvore snabdijevanja.
Lokalni mediji takođe izvještavaju da je u zemlju stigla pošiljka ruske nafte, prva u pet godina, kao dio nastojanja da se diversifikuju izvori.
Vanredna ovlašćenja omogućavaju vlastima ubrzavanje uvoza, sklapanje ugovora i preduzimanje mjera za stabilizaciju cijena na nestabilnim globalnim tržištima.
Dio poslovne zajednice podržao je ovaj potez, a jedan vodeći preduzetnik poručio je da vlada treba da iskoristi „svaku dostupnu opciju“ kako bi privredu provela kroz krizu.
S druge strane, radnici u prevozu kritikuju mjere i traže smanjenje poreza na gorivo, niže cijene nafte i veći državni nadzor nad privatnim naftnim kompanijama. Takođe traže povećanje cijena prevoza i veće plate kako bi ublažili rast troškova.
Širom jugoistočne Azije cijene goriva i dalje su pod pritiskom. U Vijetnamu su, prema podacima vlade objavljenim u srijedu, cijene dizela više nego udvostručene od početka sukoba na Bliskom istoku.
Sjedinjene Američke Države izradile su plan od 15 tačaka za završetak rata s Iranom, tvrdi više medija, među kojima i izraelski Channel 12. Pozivajući se na tri neimenovana izvora, Channel 12 navodi da je plan strukturiran slično onima koje su SAD primjenjivale u Gazi i Libanu.
The New York Times piše da je plan Iranu dostavljen preko Pakistana, ali dodaje da nije jasno da li ga Izrael podržava. Reuters se takođe poziva na jedan izvor u izvještavanju o planu.
Channel 12 objavio je šta navodno čini tih 15 tačaka:
- Iran bi demontirao svoje nuklearne kapacitete;
- Iran bi se obavezao da neće razvijati nuklearno oružje;
- Iran ne bi dalje obogaćivao nuklearni materijal;
- Sav obogaćeni materijal bio bi predat prema rasporedu koji bi odredile SAD, Izrael i Iran;
- Nuklearna postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordowu bila bi zatvorena;
- Međunarodna agencija za atomsku energiju dobila bi pristup svim informacijama o iranskom programu;
- Iran bi odustao od modela djelovanja preko posredničkih grupa;
- Iran bi prestao da finansira i naoružava takve grupe u regionu;
- Hormuški moreuz ostao bi otvoren kao slobodna pomorska zona;
- Iran bi ograničio broj i domet svojih projektila;
- Dalja upotreba projektila bila bi dozvoljena isključivo za samoodbranu;
- Sve sankcije Iranu bile bi ukinute;
- Iran bi dobio pomoć u razvoju civilnog nuklearnog programa u Bušehru;
- Ukinula bi se prijetnja ponovnog uvođenja sankcija;
- SAD i Izrael pomogli bi Iranu u razvoju civilnog nuklearnog programa u Bušehru za proizvodnju električne energije.
